Sé mak Ita-Boot atu kontakta Editór mak sei halo desizaun finál kona-ba sá relatu sira mak atu lansa iha boletín televizaun nian ka iha jornál, revista ka publikasaun online. Jornál boot-liu sira mós iha “editór sira seksaun nian” no “editór karakterístika nian”. Jornalista sira, liuliu jornalista sénior sira ka jornalista sira kona-ba “sirkulár” ida espesífiku, dala barak posui desizaun boot iha relatu sira ne’ebé jornalista sira kobre. Produtór deside kona-ba tipu relatu sira no “talentu” ne’ebé sei inklui iha televizaun ka rádiu nia atualidade ka programa entrevista sira. Karik Ita-Boot presiza detalle (pormenór) sira kontaktu telefone ka email nian, maka kontakta kanál mídia nia kuadru komandu. Halo xamada (telefone) ka haruka email? Iha vantajen hirak ho koloka relatu liuhosi xamada telefónika. Ita-Boot iha xanse atu ko’alia diretamente ho jornalista no kalkula ninia resposta inisiál. Karik Ita-Boot iha ona relasaun serbisu ho jornalista ne’e, ka karik relatu ne’e kona-ba buat ida-ne’ebé foin lalais akontese, entaun iha sentidu atu halo xamada telefónika. Jornalista maioria mak, maske nune’e, prefere atu ema kontakta sira liuhosi email. Sira okupadu, sira serbisu ho data-limite sira no Ita-Boot nia xamada telefónika bele sai interrupsaun ida-ne’ebé sira la hakarak iha loron ne’ebá. Koloka relatu ida liuhosi email sei fó xanse ba jornalista atu konsidera ideia ne’e bainhira nia iha tempu hodi halo nune’e. Karik jornalista ne’e gosta – no jornalista sira sempre buka relatu ne’ebé di’ak – maka nia sei responde. Ita-Boot nia obstákulu mak atu “fa’an” Ita-Boot nia ideia ho lalais no ho klaru. Email sirane’ebé naruk halo ema baruk atu lee. Sai konsizu no koko no mantein Ita-Boot nia email ba maizumenus liafuan/palavra hamutuk 200-250. Mantein atu montajen ne’e foka ba audiénsia no ba relatu nia elementu sira-ne’ebé dignu atu publika. Karik Ita-Boot la simu jornalista nia kontaktu fila fali durante semana ida nia laran, maka haruka fali email segimentu ida elegante (polite) ba nia. Aprezenta ba Ita-Boot nia email inisiál no informa ba nia katak Ita-Boot inkere hela daudaun kona-ba seráke jornalista ne’e interesadu ba Ita-Boot nia ideia ka lae. Keta lakon korajen karik Ita-Boot la hetan resposta. Jornalista sira durante ne’e la’ós groseiru (mal-edukadu) karik sira ignora Ita-Boot; sira maioria simu montajen dúzia-ba-dúzia iha loron ida nia laran, hamutuk ho email ho númeru atus-ba-atus. Mantein hanoin hanesan jornalista ida no monta ideia sira relatu nian. Ita-Boot sei hetan rezultadu iha kualkér momentu. 2.5 Iha talentu no relatu sira-ne’ebé preparadu ba mídia Jornalista sira presiza ema ne’ebé bele ko’alia ho klaru no ho bein-informadu kona-ba kestaun sira direitus umanus nian ho maneira ida-ne’ebé lori sira-nia relatu sira-ne’e sai moris. Portavós sira-ne’e – dala barak hetan deskreve nu’udar “talentu” – regularmente hetan pedidu hodi fornese vizaun-jerál perísia sira, informasaun antesedénsia no sitasaun sira. Matadalan Mídia ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian 36

Select target paragraph3