importante tebes ba Ita-Boot nia relasaun ho jornalista sira no hodi asegura kobertura ne’ebé
justa no bein-informadu kona-ba Ita-Boot nia asuntu sira.
Keta inventa resposta ida
Karik Ita-Boot la hatene atu responde ba jornalista nia pergunta ida, maka keta inventa.
Posivel liu mak Ita-Boot hatete katak Ita-Boot sente triste tanba labele fó resposta. Karik ItaBoot la hatene atu responde, hatete nune’e no promete atu kontakta nia molok ninia datalimite (deadline).
Keta supoin (presume) katak jornalista komprende saida mak Ita-Boot ko’alia
hela daudaun
Direitus umanus nia linguajen nakonu ho akrónimu, jíria/jargon (linguajen ne’ebé ema la
komprende) no termu legál oioin. Keta uza linguajen ne’e ba jornalista sira. Asegura atu ItaBoot tau Ita-Boot nia relatu iha linguajen no ideia sira ne’ebé jornalista sira no “ema sira iha
lurón” bele komprende. Karik Ita-Boot la halo nune’e maka la provavel atu relatu notísias ida
sei mosu tuirmai.
Sempre hatán ba jornalista nia xamada telefónika
Asegura atu Ita-Boot foti no hatán ba xamada telefónika hosi jornalista sira. Karik Ita-Boot
regularmente la konsege hatán sira-nia xamada sira, maka jornalista sira sei la telefone tan
ona. Até mezmu karik Ita-Boot labele ajuda sira ho relatu ka troka-opiniaun kona-ba kestaun
partikulár ida, Ita-Boot sai nu’udar fonte ida ba sira. Halo atu sira hetan kontaktu ho
organizasaun parseiru sira ne’ebé iha posibilidade atu fó komentáriu. Jornalista sei agradese
tebes ajuda ne’e.
Sai asesivel
Karik jornalista ida laiha posibilidade atu hetan Ita-Boot nia komentáriu, maka nia sei ho
lalais muda ba fonte sira seluk. Asegura oinsá atu jornalista sira bele kontakta Ita-Boot
durante loron ida no depoizde oras hirak nia laran. Fó ba sira liña direta, númeru telefone
móvel no enderesu email (karta eletrónika). Aleinde dezenvolve relasaun pesoál forte ho
jornalista sira, INDU sira bele hatudu sira-nia apoiu institusionál ba serbisu no direitus
husi jornalista sira liuhosi sai advogadu sira konsistente ba liberdade espresaun iha sirania nasaun. Nu’udar parte ida husi sira-nia programa regulár serbisu nian, INDU sira bele
monitoriza lei, polítika no prátika sira – inklui ameasa no aktu intimidasaun sira – ne’ebé
hafraku abilidade husi jornalista no profisionál sira seluk mídia nian hodi relata ho
independente kona-ba kestaun sira-ne’ebé sai interese públiku. INDU sira bele mós
dezenvolve no defende rekomendasaun sira, ba governu no mós órgaun privadu sira,
ne’ebé promove liberdade espresaun no direitu ba informasaun.
1.6 Trasa espetativa sira ba mídia nia engajamentu
Molok dezenvolve estratéjia mídia no komunikasaun ba Ita-Boot nia INDU, importante atu
iha espetativa razoável sira kona-ba saida mak posivel – no saida mak la posivel – atu atinje.
Ida-ne’e sei ajuda Ita-Boot atu trasa objetivu sira ne’ebé realistiku.
Mídia husi kualkér nasaun posui (iha) signifikadu kulturál boot tebes no dezempeña papél
sentrál ida hodi reflete no forma valór komunitária sira. Kontudu, maske ninia alkanse ne’ebé
Matadalan Mídia ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
19