Distribui Ita-Boot nia komunikadu Bele haruka komunikadu mídia sira liuhosi email ka “tweeter” ba jornalista sira, ho uza detalle (pormenór) sira iha Ita-Boot nia lista kontaktu mídia nian. Depende ba importánsia husi relatu, Ita-Boot bele bolu jornalista ida hodi haree seráke nia simu ona Ita-Boot nia komunikadu ka lae. Jornalista sira sempre sai okupadu (busy) no iha data-limite sira atu kumpre, nune’e, importante atu halo Ita-Boot nia xamada ho badak no pertinente (to-the-point). Karik Ita-Boot kontakta duni jornalista ne’e, maka keta diskute fali relatu ne’e dignu ka lae atu publika ka lae liuhosi telefone – ne’e Ita-Boot tenke halo ona iha komunikadu mídia. 2.3 Konvoka konferénsia mídia sira Konferénsia mídia ne’e sempre hetan konvoka atu fó-sai relatu prinsipál ida, hanesan publikasaun ba relatóriu ida, lansamentu ba inkéritu prinsipál ida ka deskoberta sira hosi peskiza foun. Selae, INDU sira bele konvoka konferénsia mídia ida hodi fornese sira-nia perspetiva kona-ba kestaun ida direitus umanus nian ne’ebé sai sujeitu ba debate públiku importante. Konferénsia mídia sai nu’udar maneira ida-ne’ebé efikás no efetiva hodi komunika diretamente ho jornalista lubuk boot ida. Porezemplu, haree ba efikásia tempu maka ida-ne’e di’akliu duké hatete buat hanesan durante minutu 20 iha entrevista ketaketak kona-ba tópiku ida de’it. Ein-jerál, konferénsia mídia ida sei envolve oradór (ko’alia-na’in) na’in-ida ka rua – barak liu mak ema na’in-tolu. Kada oradór tenke iha buat ruma ne’ebé dignu atu fó-sai (hatete) no sira-nia komentáriu sira ne’ebé prepara tiha ona tenke komplementa no fortalese malu, la’ós duplika fali malu. Halo aprezentasaun formál sira-ne’e ho badak posivel; la liu minutu 10 ka 15. Ne’e inklui ona oradór hotu-hotu. Kada oradór tenke halo aprezentasaun ho másimu minutu tolu to’o lima. Hafoin ne’e hotu, objetivu prinsipál husi konferénsia mídia mak ba jornalista sira hodi husu pergunta, la’ós atu rona palestra. Ita-Boot tenke iha moderadór ida hodi hahú prosedimentu sira, introdús oradór sira no organiza sesaun pergunta-no-resposta. Karik problema ruma mosu-mai durante konferénsia mídia, ka konferénsia ne’e la hotu hela de’it, maka moderadór tenke intervein no konklui (ramata) konferénsia mídia ne’e ho maneira ida-ne’ebé profisionál. Konferénsia mídia ida-ne’ebé susesu presiza preparasaun di’ak no jerensiamentu di’ak. Ihane’e iha ideia balu atu Ita-Boot tau iha neon. Hili pontu-enkontru (fatin) ne’ebé apropriadu: Selesiona pontu-enkontru ne’ebé konveniente ba jornalista sira atu bá iha-ne’ebá. Ida-ne’e bele inklui INDU nia eskritóriu ka fatin ida-ne’ebé reflete foku husi Ita-Boot nia relatu ka anúnsiu, hanesan ospitál ka eskola ida. Sempre iha planu apoiu ida karik Ita-Boot hili fatin ida ne’ebé iha li’ur (husi uma/edifísiu). Iha fasilidade sira-ne’ebé adekuada (loos): Maioria konferénsia mídia sira hetan konvoka iha edifísiu (uma) laran. Espasu ne’e labele luan demais – kadeira mamuk barabarak bele kria impresaun ida la di’ak – maibé asegura atu iha espasu sufisiente ba mákina fotográfika sira televizaun nian no ahi (eletrisidade). Fatin ne’e mós tenke kalmu hodi jornalista sira televizaun no rádiu nian bele halo gravasaun ba oradór sira. Asegura atu espasu ne’e iha tomada elétrika barak. Matadalan Mídia ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian 32

Select target paragraph3