fiskaliza no atualiza. Jornalista sira regularmente hetan transfere hodi kobre sirkulár sira diferente ka dezloka entre organizasaun sira. Aleinde hodi identifika relatór sira ne’ebé hetan empeña ba sirkulár espesífiku sira, INDU sira tenke asegura atu sira-nia lista kontaktu mídia inklui: kolunista no komentadór importante sira; jornalista freelanser xave sira; produtór sira ba rádiu no televizaun nia enkontru/programa entrevista atuál sira; blogista prinsipál sira; no funsionáriu sira komunikasaun nian ne’ebé serbisu ho organizasaun xave sira husi governu, sosiedade sivíl no parseiru. 1.5 Harii relasaun serbisu di’ak ho jornalista sira Relasaun serbisu di’ak hotu-hotu hetan harii iha respeitu nia leten: respeitu ba tarefa ne’ebé ema ida tenke dezempeña no respeitu sira-nia profisionalizmu. Regra hanesan sei aplika ba relasaun sira ne’ebé INDU nia funsionáriu sira tenke harii ho jornalista sira, editór sira notísias nian no profisionál sira seluk mídia nian. Relasaun serbisu di’ak ho jornalista sira sai esensiál hodi harii kobertura ne’ebé forte no seguru husi INDU no kestaun sira ne’ebé INDU buka atu promove. Hanoin hanesan jornalista ida Jornalista nia knaar mak atu aprezenta relatu notísias forte ho posivel. INDU sira iha matéria-prima sira-ne’ebé jornalista presiza hodi hala’o sira-nia knaar ho di’ak; halo sira-nia knaar ho di’ak; eventu sira-ne’ebé dignu atu fó-sai, peritu sira sertifikadu, relatu sira-ne’ebé iha interese umanu no vizaun sira forte kona-ba kestaun sira-ne’ebé importante ba komunidade. INDU sira ne’ebé bele “enkuadra” sira-nia serbisu ho maneira ida-ne’ebé dignu atu fó-sai no fornese jornalista sira ho informasaun ne’ebé sira presiza, ho forma ne’ebé sira presiza, provavel atu sai rekursu ne’ebé ema bele fiar bá. Respeita jornalista sira-nia profisionalizmu Jornalista sira fó valór ba sira-nia independénsia no profisionalizmu. Importante tebetebes hodi respeita ida-ne’e. Keta espera jornalista ida atu simplesmente imprime fila-fali Ita-Boot nia komunikadu-imprensa sira ka kobre kada eventu ne’ebé Ita-Boot hala’o. Bele iha relatu foun urjente liu iha loron ne’ebá. Karik jornalista ida la relata relatóriu ka eventu partikulár ida, maka Ita-Boot tenke iha pasiénsia no informa ba nia kona-ba relatu sira oinmai. Kumpre jornalista nia data-limite (deadline) sira Asegura atu Ita-Boot hatene data-limite (deadline) sira husi kada jornalista ne’ebé serbisu hamutuk ho Ita-Boot. Jornalista sira moris ho data-limite sira-ne’e. Jornál tenke bá mákina impresora no boletín notísias tenke hetan publika/espoin. Tempu hirak ne’e la’ós fleksivel. Ita-Boot tenke kumpre sira-nia data-limite sira atu hatama iha relatu (narrativa). Nunka bosok ba jornalista ida Nunka bosok ka ho intensaun atu lohi jornalista ruma. Aleinde la étiku. ne’e signifika katak Ita-Boot nia kredibilidade, no INDU nia kredibilidade, sei sai aat to’o labele hadi’a filafali bainhira jornalista ne’e toman tiha Ita-Boot bosok ka lohi nia. Konfiansa no integridade sai Matadalan Mídia ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian 18

Select target paragraph3