Ho asesu durante oras-24 ba fonte notísias online no kanál notísias dedikadu iha televizaun
no rádiu iha nasaun barabarak, audiénsia nia ezijénsia ba informasaun atuál to’o minutu-ikus
nian obriga hela kanál mídia sira hodi kompete até ho maka’as liu hodi sai nu’udar kanál
dahuluk ne’ebé ho relatu “minutu-ikus-liu” nian.
Énfaze kona-ba urjénsia ne’ebé kadavés aumenta signifika katak televizaun, rádiu no kanál
notísias online dala barak relata kona-ba relatu notísias iha “tempu reál”. Nu’udar ninia
rezultadu, “ho menus tempu no oportunidade atu esplika antesedénsia ba relatu notísia ida,
relatór sira iha tendénsia atu deskreve eventu nakloke sira ho maneira ne’ebé ho loloos
hanesan ho komentadór desportu nian hato’o relatóriu diretu kona-ba jogu ida-ne’ebé la’o
hela daudaun”.6
Teknolojia foun sira mós ho fundamentál muda relasaun entre kobertura notísias no sira-nia
audiénsia sira, ho transforma resipiente informasaun sira ne’ebé uluk pasivu hodi sai jeradór
ativu foun sira. Porezemplu, ema indivíduu sira bele haruka email ka fotografia testu ka
vídeo sira-ne’ebé sira foti liuhosi sira-nia smartphone bá kanál notísias nian, ajuda hela hodi
hato’o relatu notísias ka relatóriu kona-ba eventu sira molok jornalista sira to’o iha sena.
Ho kobertura mídia barak ne’ebé opera ho orsamentu editoriál ki’ik liu no emprega jornalista
uitoan liu, kontribuisaun sira hosi “jornalista sidadaun sira” sai nu’udar maneira ho valór boot
ida ne’ebé kanál mídia sira bele hetan informasaun bázika no imajen sira ne’ebé sira bele
laiha tempu ka rekursus atu sira rasik rekolle. Biar nune’e, ne’e mosu-mai ho risku katak
informasaun refere bele la-adekuada, la-kompleta ka parsiál.
Aleinde ne’e, feedback ne’ebé hetan diretamente hosi audiénsia no liuhosi monitoriza
audiénsia nia atitude hetan uza ho barak liu husi kanál mídia sira hodi determina tipu relatu
notísias ne’ebé atu kobre no maneira sira iha-ne’ebé relatu sira-ne’e atu hetan aprezenta.
Engaja ho konfiante ho mídia
Hodi engaja ho efetivu ho mídia, esensiál atu INDU sira hatene fatór oioin ne’ebé forma
mídia nia panorama iha sira ida-idak nia nasaun, no mós impaktu ne’ebé iha kona-ba oinsá
kanál mídia no jornalista individuál sira relata kestaun sira direitus umanus nian.
INDU sira bele hahú ho hala’o “auditoria” ida kona-ba númeru no tipu kanál mídia sira ne’ebé
opera hela daudaun iha sira-nia nasaun. Ida-ne’e sei inklui halo identifikasaun ba tantu kanál
mídia sira nia abordajen – hanesan televizaun, jornál, rádiu no revista sira – iha nivel
nasionál, rejionál no lokál, no mós fonte mídia sira espesializadu no ho baze-komunitáriu.
Porezemplu, nasaun barak iha rejiaun Ázia-Pasífiku posui (iha) kanál mídia sira ho espíritu
boot no ho diversidade lubuk ida ne’ebé opera ho ema minoria sira-nia lian. Kanál mídia sirane’e bele sai nu’udar parseiru sira importante ba INDU sira bainhira halo komunikasaun ho
grupu komunidade partikulár sira ne’ebé bele sai vulneravel ba diskriminasaun no violasaun
sira seluk hasoru sira-nia direitus.
INDU sira mós tenke halo auditoria ba mídia sosiál nia panorama iha sira-nia nasaun hodi
identifika plataforma sira-ne’ebé apropriadu liu hodi engaja ho ema grupu oioin, no mós
blogista sira importante liu no opiniaun online importante liu sira seluk.
6
Owen Spencer Thomas; “Saida mak notísia nia valór sira”; disponivel iha www.owenspencerthomas.com/journalism/newsvalues.
Matadalan Mídia ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
11