fa’aaloalogia, a o le amana’ia o fa’amanuiaga tatau a se tagata soifua e lelei, o se tagata mai se vaega to’aitiiti o se atunu’u, ae lē avea lea o se māfua’aga e fa’a’esea ai ma feso’ota’iga masani a tagata. O le itū lenā ‘olo’o fa’asagatau i ai fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino, ma o le vaega tonu lenā ‘olo’o fia puipuia i tulafono e tāofiofi ai fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino. - Professor Jeremy Waldron, tusitala o le The Harm of Hate Speech. E tāua le manatua o le fa’afetaia’iga o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino e lē fa’apea ‘ole’ā saisaitia pe fa’asāina ai le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi ma le tautala. O le uiga tonu, o le tāofiofia lea o taunu’uga e i’u atu i tulaga mata’utia, ‘aemaise lava le fa’aosoosoina o le fa’ailoga tagata, fevēsia’iga ma sāuāga, o mea e fa’asāina i lalo o tulafono fa’avāomālō. O lea e tatau ai ona mulimulita’i i tapula’a tatau e pei ona ‘oto’otoina i le vaega o tapula’a ma noataga. E tāua le fausia e le Mālō o ta’iala fa’aletulafono e fa’avae lelei ma mautū mo fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino e tali atu ai i tagata e faia ia fa’atinoga, sapasapaia le amana’ia o le tagata soifua, puipuia tagata e lē masani ona amana’ia, ‘ae pāleni pea ma le aiā tatau i le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi.75 E lē mafai ona tu’u tia’i i le tulafono le fa’afetaia’iga o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino. O fa’afītāuli fa’apea e mana’omia ai le galulue fa’atasi o TAGATA UMA – mātua, ā’oga, ta’ita’i o lotu, i latou e faia faiga fa’avae, le ‘au tusitala ma le atunu’u lautele, e fa’afetaia’i māfua’aga ‘autū o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino, ina ia tumau sa’olotoga fa’avae o lo tatou atunu’u. Fautuaga: 5. Ia fa’agāsolo e le Mālō le fa’aaogāina o auala fa’aletulafono e tali atu ai i matā’upu tau fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino (e aofia ai fa’amatalaga i se tagata ona o lona itū’aiga, ‘ino’ino i tagata mai isi atunu’u) i totonu o Sāmoa auala o fa’asalalauga e aofia ai le initaneti. 6. Ia fa’amautinoa e le Mālō e pāleni taumafaiga e puipui tagata mai fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino e fa’aosooso ai le ‘inosia ma le fa’ailoga tagata, ma le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi ma le tautala. E lē gata i lea, e lē tatau ona aofia tāofi fa’apolitiki i ni aiaiga o le fa’aosooso talu ai ‘ole’ā tele ai se a’afiaga o felafolafoa’iga i politiki fa’apea fefa’asoaa’iga o manatu o tagata lautele. 7. Ia taumafai le Mālō i pulega a Ali’i ma Faipule e fa’amālosia tulafono tau fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino ma ta’imua i le fa’amautinoaina e fa’atumauina le to’afīlēmū ma le feālofani i totonu o nu’u ma afio’aga. 75 See also recommendation by Amnesty International in its Written contribution to the thematic discussion on Racist Hate Speech and Freedom of Opinion and Expression organized by the United Nations Committee on Elimination of Racial Discrimination (28 August 2012) https://www.amnesty.org/download/Documents/24000/ior420022012en.pdf. Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021 | 23

Выберите целевой абзац3