O le manatu o se tasi o kamupanī fa’asalalau, so’o se tusitusiga a la latou nusipepa, e mana’omia le pāleni o le līpotiina, lē fa’aitū’au, folasaga o talamoni o matāupu tau le manuia o tagata.109 “E ui ina mana’omia le sa’olotoga o auala o fa’asalalauga mo le fa’agāoioiga o faiga fa’atemokarasi, e tāua fo’i le mautinoa e tagata lautele, o auala o fa’asalalauga, o se auala e maua ai fa’amatalaga fa’atuatuaina ma moni”.110 Peita’i, na lāgā fo’i popōlega o isi vaega fa’asalalau e uiga i tulafono e tāofiofi ma lamatia ai le sa’olotoga o tusitala ma fa’asalalauga. O nei popōlega na aofia ai le toe fa’aofiina o le solitulafono o fa’amatalaga sesē ua māfua ai le fa’aleagaina o le ta’uleleia o le igoa o se tagata i le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Solitulafono 2017, e mafai ona fa’aaogāina e fa’amālosia ai tusitala e fa’ailoa le tagata na maua mai ai fa’amatalaga111; le lē mafai ona maua e tusitala ma le ‘aufa’asalalau o fa’amatalaga aloa’ia a le mālō e tatau ona fa’ailoa i le atunu’u 112; le mōlia i le fa’amasinoga o tagata faigaluega a le mālō na tu’uina atu fa’amatalaga i tusitala 113; fa’apea faitioga a le Mālō ma tu’ua’iga e lē sa’o le līpotiina o fa’amatalaga.114 O se tasi o folasaga na tu’uina mai na fa’apea mai, e tatau lava i tusitala ona puipuia tagata na maua atu ai fa’amatalaga, ina ia puipuia ia tagata mai a’afiaga pe a fa’ailoaina o latou igoa.115 E lē gata i lea, e telē le āfāina o le sa’olotoga o tusitala ma fa’asalalauga pe ‘āfai e fa’ailoa tagata na maua atu ai fa’amatalaga talu ai, ‘ole’ā matuā āfāina ai fo’i le sa’oloto o le fefa’asoaa’iga o fa’amatalaga.116 ‘Olo’o puipuia i le taimi nei tagata e tu’uina atu fa’amatalaga e lē tatau ona fa’ailoaina i lalo o le Tulafono o Nusipepa ma Lomitusi.117 E ui i lea puipuiga, e tāua fo’i le manatua, e lē tatau ona fa’aaogā e tusitala ma le ‘aufa’asalalau lo latou tiute tau’ave o le lē fa’ailoaina o tagata na maua mai ai fa’amatalaga e lē tatau ona fa’ailoaina, e fai ma ‘alofaga mai le lē sa’o o līpoti. “O taimi uma e mafai ai, e tatau lava ona sa’ili fa’amatalaga fa’amauina e fa’amāonia ai se tala mai tagata e lē fa’ailoaina igoa. ‘Āfai e fa’avae se fa’aseā i ni fa’amatalaga mai se tagata e lē fa’ailoaina le igoa, e tatau i fa’atonu ona aumai ni fa’amatalaga e fa’amāonia ai tu’ua’iga pe fa’aalia ai fo’i na talafeagai le avanoa o le tagata fa’aseā e tali atu ai. O le matāfaioi patino a se fa’atonu o le tu’uina atu lea o se avanoa talafeagai e tali mai ai tagata fa’aseā e manatu ua āfāina i ni tu’ua’iga mai se tagata e lē fa’ailoaina le igoa.”118 Mai matā’upu ua tā’ua i luga, e matuā tāua le lagolagoina e le Mālō o tusitala ma le ‘aufa’asalalau e tūto’atasi ma se si’osi’omaga e aogā lelei ai le fefa’asoaa’iga o fa’amatalaga ma le fa’atinoina o tapula’a talafeagai ma alagātatau (e pei ona ‘oto’otoina i le vaega o Tapula’a ma noataga ‘olo’o mauimuli mai) ina ia lē so’ona a’afia le sa’olotoga o tusitala ma fa’asalalauga po o le tāofiofiga po o le fa’asāina fo’i o fa’amatalaga e tatau ona iloa e le atunu’u lautele. Peita’i, e tatau fo’i i tusitala ma le ‘aufa’asalalau ona fa’amautinoa e maualuga tulaga mana’omia o līpoti, e aofia ai 109 Samoa Observer, folasaga tusitusia. Samoa Law Reform Commission, Media Regulation in Samoa Issues Paper (2010) https://www.samoalawreform.gov.ws/wpcontent/uploads/2014/08/Discussion-Paper-Media-Regulation-1.pdf. 111 Mata’afa Keni Lesa, “Media freedom 'at risk' in Samoa”, RNZ (21 December 2017) https://www.rnz.co.nz/international/pacificnews/346675/media-freedom-at-risk-in-samoa. 112 Talamua folasaga tusitusia, Samoa Observer folasaga tusitusia. 113 O le popōlega o le nofosala lea i le falepuipui o tagata e fa’ailoaina se solitulafono, ft., e uiga i se faiga lē tonu a se fa’alāpotopotoga a le mālō, e tatau ona iloa e tagata lautele. Ua talanoaina le puipuiga o tagata e fa’ailoaina se solitulafono i le vaega Tagata e fa’ailoaina se solitulafono. E tāua le manatua, ‘olo’o maua le puipuiga o tagata e maua mai ai e se tusitala fa’amatalaga i lalo o le Tulafono o Nusipepa ma Lomitusi 1993 e lē fa’amalosia ai se tusitala e fa’ailoa le tagata na maua mai ai ana fa’amatalaga i se taualumaga i le vā o tagata po o se taualumaga o solitulafono pe tali i se fesili pe tu’uina atu se pepa aloa’ia e i’u ina fa’ailoa ai le tagata na maua atu ai ana fa’amatalaga (fuai’upu 10). 114 See for example, Sapeer Mayron, “A.G. threatning press freedom: global journalists”, Samoa Observer (17 March 2021) https://www.samoaobserver.ws/category/samoa/80934. 115 Talamua folasaga tusitusia. 116 Talamua folasaga tusitusia. Taga’i fo’i i le The Editor’s Codebook, “Confidential Sources”, http://www.editorscode.org.uk/downloads/codebook/codebook-clause-14.pdf, pp. 96-99. 117 Tulafono o Nusipepa ma Lomitusi 1993, fuai’upu 10. 118 The Editor’s Codebook, “Confidential Sources”, http://www.editorscode.org.uk/downloads/codebook/codebook-clause-14.pdf, pp. 96-99. 110 Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021 | 29

Select target paragraph3