talafeagai o fefa’asoaa’iga ma le lautele o le atunu’u i matā’upu tāua, ina ia fa’amautinoa le manino ma mafai ona
tali atu i matā’upu e tula’i mai.
Mulimuli, na lāgā fo’i popōlega e uiga i ni faitioga fa’asaga i ni sui faipule ma vaega fa’aupufai ma e iai faitioga na lē
gata i le faitioina o sui faipule ma vaega fa’aupufai, a ua faitioina fo’i ma taufa’aleaga i o latou ‘āiga. ‘Olo’o aofia le
matā’upu o le taufaifai i sui faipule ma o latou ‘āiga i le vaega o le Taufa’aleaga o le Līpoti lenei.
E tāua le fa’amatie, o tagata faigaluega a le mālō 85 (e aofia ai sui faipule) fa’apea tagata lauiloa,86 e feagai lava ma
itū’āiga faitioga ‘ese’ese. O tulaga masani fa’avāomālō tau sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi, e ao i vasega uma ia e
lua ona tatali le tele atu, ae lē itiiti ifo, o faitioga e fa’asaga atu i a i latou, nai lō isi tagatānu’u, ‘auā o i latou ‘olo’o
lotolotoi i matā’upu ‘olo’o popole i ai tagata lautele, ma o le taunu’uga, e itiiti ifo le puipuiga latou te maua mai le
tulafono.87 E lē ōgatasi la ia tulaga masani ma ni tulafono o ni puipuiga fa’apitoa mo tagata faigaluega a le mālō.88
Ua fa’amautūina e le tele o fa’amasinoga fa’avāomālō, i le tulaga o le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi ma
felafolafoa’iga tau upufai o mālō, e tatau ona tele atu le avanoa e fai ai ni faitioga fa’asaga i se tagata
faigaluega a le mālō, e ono o’o atu lava i le faia o ni fa’amatalaga sesē pe lē sa’o ‘āto’atoa, pe ‘āfai e le’i
faia ia fa’amatalaga i se agaga taufa’aleaga … e faigōfie atu ona maua e tagata faigaluega a le mālō auala
o feso’ota’iga e tali atu ai ma fa’alēaogāina ia fa’amatalaga. 89
Ua fa’amati’e e matā’upu ua tā’ua i luga le tāua o le lagolagoina ma le puipuia o le aiā tatau a tagatānu’u e ‘auai ma
aogā lelei o latou sao i felafolafoa’iga lautele i matā’upu tāua e pei o suiga tetele i le toefuata’iga o le fa’avae, le
soifua mālōlōina ma fanua fa’aleaganu’u, po o le faitioina fo’i o faipule ma faiga fa’avae a le mālō. E tatau ona
mafai e tagatānu’u ona sa’oloto e fa’aali o latou tāofi ma fa’aleo o latou manatu i matā’upu fa’apea tusa lava po o
le ā le tele o le taimi ma puna’oa e fa’aalu ai, fa’apea fo’i ni faitioga mātuiā. E lagolagoina ai fo’i le aiā tatau a
tagatānu’u e ‘auai ma fefa’asoaa’i manatu. O se tasi lea o talitonuga fa’avae o se auala tau aiā tatau a tagata
soifua.
Fautuaga:
8. Ia fa’aauau ma taulāmua le Mālō i le lagolagoina o le aiā tatau a tagatānu’u uma,
‘aemaise i latou e ma’ale’ale le tulaga ma e lē masani ona ‘auai, e aofia ai tupulaga
talavou, tinā ma tama’ita’i, tagata e iai a’afiaga tumau o le soifua, tagata e ‘ese o
latou lagona mai manatu masani i itūpā ma isi, e ‘auai i fa’agāsologa o faigā
fa’ai’uga.
85
O tagata faigaluega a le mālō o tagata ia e ‘ūmia se tofiga i le fa’afoega o le Mālō, e aofia ai ao o le Mālō, fa’auluuluga o le mālō, isi tagata ofisa
sīnīa, po o se isi tofiga a le Mālō – defined in Article 19, “Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of
Reputation”, p. 23.
86 O tagata lauiloa o i latou ia e mātauina fo’i e tagata lautele, ae leai ni o latou tofiga fa’alemālō – defined in Article 19, “Defining Defamation:
Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, p. 23.
87
Article 19, “Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, p. 23.
88 Article 19, “Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, p. 23.
89 New York Times Co. v. Sullivan, 376 US 254 (1964). In recent years this approach has been adopted, in different ways, in a wide variety of other
jurisdictions, including the United Kingdom, Australia, Pakistan, India and Zambia – see Joanna Stevens, “Sullivan's Travels”, Southern African
Media Law Briefing, Vol.2 No. 1, April 1997.
Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021
| 26