O le faiga o tala e mapuna a’e i le ‘ino’ino o se fa’afītāuli ‘olo’o taumafai ni atunu’u o le lalolagi e fō’ia. E lē tau
fa’amālamalamaina le pogisā o lagona e māfua ai nei fa’atinoga. E le’i aliali a’e i Sāmoa nei le si’osi’omaga ma mea
o tutupu i atunu’u ua fa’atino ai nei ni auala e fa’afetaia’i ai. E ‘ese’ese lava le si’osi’omaga ma le fa’atinoga o
fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino i ia atunu’u ma mea tutupu i lo tatou atunu’u.
E tele lava fa’amatalaga ua fa’alogoina i tala mapuna a’e i le ‘ino’ino e fai i tagata mai fafo, ‘aemaise lava tagata
Saina i Sāmoa nei.70 Ua sasao le taufāifai ma le fa’ailoga tagata fa’asaga i tagata Saina ona o le popōlega o isi
fa’apea ua ave e Saina pisinisi ma fanua o Sāmoa.71 E tāua le fa’amati’e, e lē tatau ona ‘inosia pe fai ni fa’amatalaga
e mapuna a’e i le ‘ino’ino fa’asaga i so’o se tagata ona o lana lotu, aganu’u, lona atunu’u, lanu, itū’āiga, tupu’aga,
itūpā po o ni isi lava itū e iloagōfie ai sea tagata.
E leai se fa’amatalaga fa’amālamalama o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ita, i lalo o tulafono fa’avāomālō, ma e
‘ese’ese lava le fa’amatalaina i tulafono a atunu’u. 72
“O le tele o fa’amālamalamaga o “fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino” ua fa’atūina mai na fausia e
tali atu i ni mea tutupu patino o le fa’ailoga tagata mata’utia ma le mātuiā. Ua fa’apea fo’i ona toe
fetu’una’i fa’amatalaga fa’amālamalama ia aofia ai ni tulaga fou, ni suiga i gagana, suiga o
mālamalamaga e uiga i le tulaga tutusa o tagata, āfāina e tula’i mai ona o le fa’ailoga tagata, po o suiga i
le ātīnae o tekonolosi”.73
O se fa’amatalaina lautele, “o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino” o, “so’o se feso’ota’iga e ala i le tautala,
tusitusiga po o amioga, fa’asaga i se tagata po o se vaega o tagata e fa’aaogā ai fa’a’upuga taufāifai pe fa’ailoga
tagata e fa’avae i lagona e uiga i lana lotu, aganu’u, lona atunu’u, lanu, itū’āiga, tupu’aga, itūpā po o ni isi lava itū e
iloagōfie ai sea tagata”.74
O le fa’aaogā o fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino fa’asaga i isi tagata e lamataia ai agatausili fa’atemokarasi,
le sōloga lelei o le ōlaga ma le to’afīlēmū o se atunu’u. ‘Āfai e tu’ufau, e mafai ona tūla’i mai ai le vevesi ma sāuāga.
O le māfua’aga lea ua fa’atino ai tulafono a atunu’u e tali atu ai i nei popōlega.
FA’AMATALAGA FA’AMĀLAMALAMA
‘Aiseā e fa’atulafono ai e atunu’u fa’amatalaga e mapuna a’e i le ‘ino’ino?
O le Amana’ia o le Tagata soifua. . . o le māfua’aga lea na fausia ai tulafono e puipui ai mai fa’amatalaga
e mapuna a’e i le ‘ino’ino – e lē o le amana’ia o se tulaga taualoa po o se tulaga fa’alupeina po o le
70
See for example, Sam Sam, “Speaking out for Chinese, Asians”, Letter to the Editor, Samoa Observer,
https://www.samoaobserver.ws/category/letters/7648.
71 See for example, Radio NZ, “Samoa promotes Chinese investors”, RNZ News (12 January 2018) https://www.rnz.co.nz/international/pacificnews/347937/samoa-promotes-chinese-investors.
72
Equality and Human Rights Commission, Freedom of Expression: Guidance Legal Framework, (March 2015)
https://www.equalityhumanrights.com/sites/default/files/20150318_foe_legal_framework_guidance_revised_final.pdf.
73 Article 19, ‘Hate Speech’ Explained: A Toolkit, p. 9.
74 Yayha Fares, “Fighting hate speech and incitement to violence in the Syrian media”, UNOHCHR News (11 February 2020)
https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/HatespeechSyrian.aspx.
Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021
| 22