talafeagai mo mea ua fa’aleagaina.48 O le fa’amasinoga o Leoleo v Malele Paulo na fa’alēaogāina ai e le fa’amasinoga lea manatu ma fa’apea mai ai, “o le tulafono o solitulafono (‘olo’o aofia ai le solitulafono o le taufa’aleaga) o le tulafono lea e avanoa mo tagata uma, ‘aemaise lava tagata e lē gafatia le tau o se fa’amasinoga tau le vā o tagata”. 49 E malosi le lagolagoina e fa’alāpotopotoga fa’avāomālō ma ua mātauina fo’i e fa’amasinoga fa’avāomālō ma fa’aitūlagi, ia ave’esea le taufa’aleaga mai tulafono o solitulafono. E lagolagoina e le Komiti mo Aiā Tatau a Tagata Soifua lea manatu e ala i se fa’amatalaga lautele e uiga i le Fuai’upu 19 o le Feagaiga Fa'avāomālō i Aiā Tatau i le Vā ma isi Tagata ma Aiā Tatau tau Upufai o mālō, i le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi.50 Ua māfua lenei manatu ona o taumafaiga a ni mālō e tāofiofi le fefa’aalia’iga o tāofi o tagata lautele. Ua mātauina e tele mālō ua so’ona fa’aaogā tulafono o le taufa’aleaga e tāofiofi ai faitioga o le mālō ma ua avea le taufa’amata’u o fa’asalaga o le nofosala i le falepuipui o se auala ua matuā a’afia ai le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi.51 Peita’i, ‘olo’o tele pea atunu’u e aofia ai Sāmoa, ‘olo’o amana’ia ai pea solitulafono o le taufa’aleaga e tali atu ai i le so’ona taufa’aleaga o le ta’uleleia o tagata e aunoa ma ni māfua’aga tatau.52 Ua iai manatu fa’aalia i atunu’u ‘olo’o iai solitulafono o le taufa’aleaga ina ia fa’atino la’asaga mana’omia ina ia fa’aitiitia le ono tula’i mai o fa’aaogāga lē tatau po o tapula’a lē mana’omia o le sa’olotoga o le tautala ma le fa’aaliga o tāofi. E nei la’asaga e tatau ona mulimulita’i i ni aiaiga patino e aofia ai:53     Ia fa’amāonia i molimau a lē ua fa’aseā ‘olo’o iai uma itū o le solitulafono o le taufa’aleaga 54 E leai se fa’ai’uga o se taufa’aleaga vaganā ua fa’amāonia e lē sa’o fa’amatalaga na fa’asalalauina ma o le fa’amoemoe o le taufa’aleaga lea i le tagata ua fa’aseā E lē tatau ona ‘auai fa’alāpotopotoga a le mālō, e aofia ai leoleo ma lōia a le mālō i le ‘āmatalia po o taualumaga o se mōliaga i matā’upu tau taufa’aleaga tusa lava po o le ā le tulaga o le tagata ‘olo’o fa’aseā, po o se tagata fo’i e ‘ūmia se tofiga maualuga i le mālō E lē tatau ona mafuli i le mamafa fa’asalaga o le nofosala i le falepuipui po o fa’asalaga tupe mo solitulafono o le taufa’aleaga, tusa lava po o le ā le mātuiā o fa’amatalaga na fai. O se vā’ili’iliga o tulafono o faiga taufa’aleaga a Sāmoa (na toe ‘āmataina i le 2017), o le matāfaioi a lē ua fa’aseā le fa’amāonia o vaega uma o se faiga taufa’aleaga e pei ona iai i le fuai’upu 117A(1) o le Tulafono o Solitulafono 2013. O ia vaega e aofia ai: e lē sa’o fa’amatalaga na faia ma o le fa’amoemoe na faia ai o le fa’aleaga lea o le ta’uleleia o le tagata ua fa’aseā. E lē faigōfie le matāfaioi a le tagata fa’aseā i le fa’amāoniga o vaega uma o le solitulafono. E lē gata i lea, e pu’upu’u ifo le taimi aupito maualuga e nofosala ai i le falepuipui i le 3 masina, fa’atusatusa i le ono masina na iai i le tulafono na soloia.55 A taga’i i lona ‘ātoaga, i le mātauina o le aiaiga e lē tatau ona ‘auai leoleo, tagata fa’atino mōliaga a le mālō ma tagata faigaluega sīnia a le mālō i le ‘āmatalia o se matā’upu tau solitulafono o le taufa’aleaga, ‘olo’o tele lava ina talafeagai le fa’atatauga o tulafono a Sāmoa ‘olo’o iai nei. 48 See Tabangacora, B “Ua Se Vaa Ua Tu Matagi: The Revival of Criminal Libel in Samoa” Post graduate paper for Pacific Law and Culture Conference University of Canterbury July 2018 cited in the case of Police v Paulo [2019] WSDC 3 (25 October 2019) para102, http://www.paclii.org/cgi-bin/sinodisp/ws/cases/WSDC/2019/3.html?stem=&synonyms=&query=title(Police%20and%20Paulo%20). 49 Police v Paulo [2019] WSDC 3 (25 October 2019) para103, http://www.paclii.org/cgibin/sinodisp/ws/cases/WSDC/2019/3.html?stem=&synonyms=&query=title(Police%20and%20Paulo%20). 50 UN HRC, General comment no. 34, Article 19. 51 UN HRC, General comment no. 34, Article 19, para 47. 52 See Article 19, “Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, Policy Brief (2017) p. 11, https://www.article19.org/data/files/medialibrary/38641/Defamation-Principles-(online)-.pdf. 53 Article 19, “Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, Policy Brief (2017) p. 10, https://www.article19.org/data/files/medialibrary/38641/Defamation-Principles-(online)-.pdf. 54 O vaega o le solitulafono o le taufa’aleaga e aofia ai: lōmia fa’asalalau o se fa’amatalaga (1) fa’atatau i se isi tagata, (2) e sesē (3) ma le fa’amoemoe e fa’apogai ai se tulaga faaleagaina o le ta’uleleia o le igoa o lena tagata – taga’i i le Tulafono o Solitulafono 2013, fuai’upu 117A(1). 55 see Police and Paulo at para 101 Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021 | 19

Select target paragraph3