FORMA SIRA HUSI REMÉDIU BA VIOLASAUN HASORU FETO SIRA-NIA DIREITUS
UMANUS
Enkuantu forma no dimensaun husi remédiu sira-ne’ebé ezije ba violasaun sira hasoru
feto sira-nia direitus umanus sei depende ba natureza no sirkunstánsia sira husi
violasaun, Komité CEDAW klarifika tiha ona katak reparasaun tenke proporsionál ho
danu fíziku no mentál ne’ebé feto sira hetan no proporsionál ho gravidade husi violasaun
sira-ne’ebé sira sofre.59 Lei internasionál jerál ezije katak forma ka forma sira tenke reflete
no promove obrigasaun ba Estadu ne’ebé halo sala atu, to’o iha-ne’ebé posivel, halakon
didi’ak konsekuénsia sira husi violasaun ne’e no estabelese fila fali situasaun ne’ebé
eziste molok violasaun nia akontesimentu.60
Prinsípiu Báziku no Matadalan sira kona-ba Direitu ba Remédiu rekoñese forma sira
remédiu nian hanesan tuirmai:61
Restituisaun envolve medida sira materiál, judisiál ka medida sira seluk ho objetivu atu
restaura situasaun ne’ebé eziste molok violasaun akontese, to’o iha-ne’ebé posivel. Ba
violasaun ne’ebé akontese hasoru feto sira-nia direitus umanus iha fatin-serbisu,
porezemplu, ida-ne’e podia envolve reintegrasaun ba serbisu ida ka selu fila fali vítima
nia saláriu sira-ne’ebé seidauk selu.
Kompensasaun sai nu’udar forma remédiu ne’ebé komún liu hotu no selu ba danu
ne’ebé mosu-mai tanba aktu sala ne’ebé ema halo ho hakarak ho dimensaun katak danu
ne’e ekonomikamente bele avalia no ne’ebé la halo ho di’ak liuhosi restituisaun. Iha kazu
violasaun sira hasoru feto sira-nia direitus umanus, remédiu ida-ne’ebé adekuadu no
apropriadu tenke inklui kompensasaun ba danu fíziku no psikolójiku, oportunidade sira
ne’ebé lakon, lakon saláriu, danu morál no kustu médiku, legál ka kustu sira seluk ne’ebé
mosu-mai tanba violasaun ne’e.
Reabilitasaun sai nu’udar vizaun ida-ne’ebé sentraliza ba iha vítima, ne’ebé rekoñese
nesesidade hodi asegura atu feto ne’ebé sofre violasaun hasoru ninia direitus umanus
hetan “restaura” ba ninia estadu no pozisaun tuir lei haruka, no mós tuir komunidade
luan/jerál. Reabilitasaun tenke inklui fornesimentu tratamentu médiku no psikolójiku no
servisu legál no sosiál.
Satisfasaun sai nu’udar remédiu ida ba danu/estragu sira-ne’ebé la presiza atu avalia
finansialmente maibé bele trata liuhosi asegura atu violasaun sira hasoru vítima nia
direitus hetan rekoñese no trata ho loloos. Verifikasaun kona-ba faktu sira no revelasaun
ho másimu no públiku kona-ba lia-loos (ho maneira oinsá atu violasaun ne’e sei la
hamosu danu tuirmai) sai nu’udar ezemplu husi remédiu sira ho objetivu atu fornese
satisfasaun ba vítima.
Garantia sira ba naun-repetisaun bele sai nu’udar komponente importante ida husi
direitu atu hetan remédiu ba violasaun sira hasoru feto sira-nia direitus umanus iha
situasaun sira iha-ne’ebé feto sira sai vulneravel atu enfrenta danu tuirmai.
59
Porfavór haree, porezemplu, A.T. v. Hungary, Komunikasaun Nú. 2/2003, vizaun sira ne’ebé hetan adota iha loron-26
fulan-Janeiru tinan-2005, parág. 9.6 II (vi).
60
Tribunál Permanente husi Justisa Internasionál, Factory at Chorzow (Merits) [tinan-1929] PCIJ (Ser. A), No. 17, p. 47.
61
Porfavór haree seksaun IX, liuliu parág. 19-23. Porfavór haree mós A/HRC/14/22.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
42