remédiu. Enkuantu direitu atu hetan remédiu ba violasaun sira husi lei direitus umanus
internasionál sai rekoñesidu iha fatin hotu-hotu; direitu ne’e hetan orientasaun ida-ne’ebé
detallada no esplísitu liuhosi instrumentu barabarak ne’ebé hetan adota ona nu’udar
rezolusaun sira Asembleia Jerál nian, porezemplu Deklarasaun husi Prinsípiu Báziku sira
husi Justisa ba Vítima sira husi Krime no Abuzu Podér46 no Prinsípiu Báziku sira no
Matadalan sira kona-ba Direitu ba Remédiu no Reparasaun ba Vítima sira husi Violasaun
Grave sira hasoru Lei Internasionál Direitus Umanus no Grave sira hasoru Lei Umanitária
Internasionál.47
Dokumentu rezultadu sira husi konferénsia mundiál sira mós informa no influensia
komprensaun globál kona-ba feto sira-nia direitus umanus. Porezemplu, konseitu husi
direitus reprodutivu mosu-mai hosi Konferénsia Internasionál kona-ba Populasaun no
Dezenvolvimentu durante ne’e ho krítiku sai importante hodi forma no reflete konsensu
internasionál kona-ba direitus reprodutivu (porfavór haree Kapítulu 9), enkuantu Deklarasaun
no Plataforma Asaun Beijing tinan-1995, ne’ebé hetan adota iha Konferénsia Mundiál
Dahaat kona-ba Feto sira, aprezenta komprensaun komprensiva ida kona-ba violénsia
hasoru feto sira no rekoñese vulnerabilidade partikulár sira husi feto sira-ne’ebé pertense ba
minoria sira.
2.8. Oinsá Estadu sira sai responsavel nafatin ba violasaun sira
hasoru feto sira-nia direitus umanus?
Lei Internasionál direitus umanus ne’e dirije liuliu ba Estadu sira tanba sira mak responsavel
hodi promove no proteje direitus husi ema hotu-hotu iha sira-nia jurisdisaun laran.
Estadu sira bele sai responsavel diretamente ba violasaun sira hasoru feto sira-nia direitus
umanus. Tortura hasoru feto sira iha detensaun, porezemplu, ka halo lei ida ne’ebé prevene
feto sira hosi pose ba ka simu eransa propriedade ho baze hanesan ho mane sira sai
nu’udar aktu sira-ne’ebé Estadu hala’o iha-ne’ebé legalmente sai Estadu nia
responsabilidade.
Maski nune’e, violasaun barak hasoru feto sira-nia direitus umanus hetan komete husi ema
indivíduu no entidade privada sira. Kompañia negósiu na’in sira diskrimina feto sira iha sirania serbisu-fatin. Ema kriminozu sira halo agresaun seksuál hasoru feto sira, obriga sira atu
tama prostituisaun no esplora sira-nia serbisu. Mane sira baku sira-nia feen (parseira) sira no
komunidade tomak bele envolve an hodi hamoris ba nafatin prátika perigoza sira, hanesan
kazamentu forsadu.
Estadu sira la hasees sai (eskapa) hosi responsabilidade ba violasaun sira hanesan ne’e.
Ida-ne’e tanba lei internasionál tula ba Estadu sira obrigasaun espesífika tebetebes hodi
proteje, respeita no realiza direitus umanus. Ho liafuan badak, Estadu ein-jerál sei sai nafatin
responsavel ba rezultadu perigozu karik faktu hatudu katak:
Estadu podia halo asaun atu prevene violasaun maibé la halo nune’e; ka
Estadu falla atu responde ba violasaun (porezemplu, liuhosi halo investigasaun no
akuzasaun hasoru ofensór sira tuir padraun nesesáriu husi “dilijénsia apropriada”), ka
Estadu falla atu fornese asesu remédiu ba vítima sira.
46
Asembleia Jerál nia rezolusaun 40/34.
47
Asembleia Jerál nia rezolusaun 60/147.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
38