VIOLÉNSIA HASORU LABARIK-OAN SIRA NO DIMENSAUN JÉNERU Laiha justifikasaun ba violénsia hasoru labarik-oan sira; violénsia hotu-hotu hasoru labarik-oan sira bele hetan prevene. Abordajen bazeia-ba-direitus labarik nian ba tratamentu no protesaun ba labarik presiza muda paradigma ba iha respeitu no promosaun ba dignidade umana no integridade fízika no psikolójika labarik-oan sira-nian nu’udar indivíduu sira makaer-direitus duké prinsipalmente komprende labarik-oan sira hanesan ‘vítima’. Konseitu dignidade ezije atu labarik hotu-hotu, hetan rekoñesimentu, respeitu no protesaun nu’udar makaer ba direitus umanus no nu’udar sér umanu ne’ebé úniku no iha folin-boot ho personalidade individuál ida, nesesidade, interese no privasidade diferente. Estadu parte sira tenke asegura atu polítika no medida sira konsidera risku oioin ne’ebé dezafia feto-oan no mane-oan sira relasiona ho violénsia ho forma oioin iha situasaun oioin. Estadu sira tenke tau-matan ba diskriminasaun jéneru ho forma oioin nu’udar parte husi estratéjia komprensiva ida ba prevensaun violénsia. Ida-ne’e inklui tau-matan ba estereótipu sira bazeia-ba-jéneru, dezekilíbriu podér, dezigualdade no diskriminasaun ne’ebé apoia no hamoris nafatin uzu violénsia no koersaun iha uma, iha eskola no panorama edukasionál sira, iha komunidade sira, iha serbisu-fatin, iha instituisaun sira no iha sosiedade jerál liu. Mane no mane-oan sira tenke ho ativu hetan enkoraja nu’udar parseiru no aliadu estratéjiku sira, tuir-ne’ebé feto no feto-oan sira, tenke hetan oportunidade sira atu hasa’e sira-nia respeitu ba malu no sira-nia koñesimentu kona-ba oinsá atu hapara diskriminasaun jéneru no ninia manifestasaun violenta sira.32 32 Komité kona-ba Direitus Labarik-oan nian; Komentáriu Jerál Nú.13; tinan-2011; parág. 3(a)-(c) no 72(b). Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian 25

Select target paragraph3