VIOLÉNSIA HASORU LABARIK-OAN SIRA NO DIMENSAUN JÉNERU
Laiha justifikasaun ba violénsia hasoru labarik-oan sira; violénsia hotu-hotu hasoru
labarik-oan sira bele hetan prevene.
Abordajen bazeia-ba-direitus labarik nian ba tratamentu no protesaun ba labarik presiza
muda paradigma ba iha respeitu no promosaun ba dignidade umana no integridade fízika
no psikolójika labarik-oan sira-nian nu’udar indivíduu sira makaer-direitus duké
prinsipalmente komprende labarik-oan sira hanesan ‘vítima’.
Konseitu dignidade ezije atu labarik hotu-hotu, hetan rekoñesimentu, respeitu no
protesaun nu’udar makaer ba direitus umanus no nu’udar sér umanu ne’ebé úniku no iha
folin-boot ho personalidade individuál ida, nesesidade, interese no privasidade diferente.
Estadu parte sira tenke asegura atu polítika no medida sira konsidera risku oioin ne’ebé
dezafia feto-oan no mane-oan sira relasiona ho violénsia ho forma oioin iha situasaun
oioin. Estadu sira tenke tau-matan ba diskriminasaun jéneru ho forma oioin nu’udar parte
husi estratéjia komprensiva ida ba prevensaun violénsia. Ida-ne’e inklui tau-matan ba
estereótipu sira bazeia-ba-jéneru, dezekilíbriu podér, dezigualdade no diskriminasaun
ne’ebé apoia no hamoris nafatin uzu violénsia no koersaun iha uma, iha eskola no
panorama edukasionál sira, iha komunidade sira, iha serbisu-fatin, iha instituisaun sira no
iha sosiedade jerál liu. Mane no mane-oan sira tenke ho ativu hetan enkoraja nu’udar
parseiru no aliadu estratéjiku sira, tuir-ne’ebé feto no feto-oan sira, tenke hetan
oportunidade sira atu hasa’e sira-nia respeitu ba malu no sira-nia koñesimentu kona-ba
oinsá atu hapara diskriminasaun jéneru no ninia manifestasaun violenta sira.32
32
Komité kona-ba Direitus Labarik-oan nian; Komentáriu Jerál Nú.13; tinan-2011; parág. 3(a)-(c) no 72(b).
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
25