AVALIA DISKRIMINASAUN IHA EDUKASAUN: PERGUNTA XAVE SIRA29
Seráke edukasaun ne’e disponivel ba feto-oan no feto sira, iha siklu tomak, no la’ós
simplesmente iha termu sira husi nivel matríkula prinsipál sira?
Seráke edukasaun ne’e asesivel, iha termu sira husi auzénsia husi barreira sira
finanseira, fízika, jeográfika no sira seluk?
Seráke edukasaun ne’e aseitavel ba feto-oan no feto sira no mane-oan no mane sira,
iha termu sira husi ninia konteúdu, forma no estrutura – tantu saida mak hetan
hanorin no aprende ona, no mós oinsá ensinu no aprendizajen ne’e akontese?
Seráke edukasaun ne’e adaptavel, iha termu sira ne’ebé responsivu ba feto-oan sira
no mane-oan sira-nia nesesidade no moris sira-ne’ebé diferente, tau iha
konsiderasaun fenómenu hanesan maundobra, kazamentu no isin-rua sedu husi
feto-oan no feto sira?
Violénsia no prátika tradisionál perigoza sira: Violénsia bazeia-ba-jéneru hasoru feto-oan
sira akontese iha fatin hotu-hotu no bele akontese iha kontestu barak oioin: iha sira-nia uma,
iha eskola, iha serbisu-fatin ka iha komunidade. Porezemplu, Nasoins Unidas halo
estimasaun katak, iha mundu tomak, porsentu 50 husi asédiu seksuál hotu-hotu hetan
komete hasoru feto-oan sira ho otas menuzde tinan 16.30 Feto-oan sira mós vulneravel ba
prátika perigoza barabarak bazeia ba tradisaun, kultura, relijiaun no superstisaun.
Porezemplu, tuir Organizasaun Mundiál Saúde, feto-oan no feto sira maizumenus hamutuk
millaun 140 iha mundu tomak agora daudaun moris hela ho konsekuénsia sira mutilasaun
jenitál ba feto sira,31 violasaun ida hasoru sira-nia direitus umanus ne’ebé reflete
dezigualdade ho abut metin entre seksu sira no konstitui forma diskriminasaun estrema
hasoru feto sira.
29
Kampaña Globál ba Edukasaun; Diskriminasaun Jéneru iha Edukasaun: Violasaun hasoru feto no feto-oan sira-nia
direitus; tinan- 2012; pájina 6.
30
ONU nia Feto sira (UN Women); “Estatístika kona-ba violénsia hasoru feto no feto-oan sira”; disponivel iha
www.endvawnow.org/en/articles/299-fast-facts-statistics-on-violence-against-women-and-girls-.html. Porfavór haree mós
Nasoins Unidas nia Departamentu ba Asuntus Ekonómiku no Sosiál, Feto sira Mundiál tinan-2010: Trends and Statistics;
tinan-2010; Kapítulu 6.
31
Organizasaun Saúde Mundiál;, “Mutilisaun Jenitál Feminina: Fixa Informasaun Nú. 241”; fulan-Fevereiru tinan- 2013; no
Komprende no tau-matan ba violénsia hasoru feto sira: Mutilasaun jenitál feminina; tinan- 2012.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
24