(laran-dodok) iha-ne’ebé evolusaun hosi otas-ki’ik (infánsia) ba otas-boot (adultu) ne’e
hetan atake husi fatalizmu no sensu inferioridade. Só liuhosi envolvimentu ativu husi fetooan sira, ne’ebé iha siklu-moris nia abut, posivel ka lae atu hahú movimentu ida ba
mudansa no hadi’ak.26
Kestaun sira direitus umanus nian ne’ebé aprezenta iha leten, konserteza, mós relevante ba
feto-oan sira. Diskriminasaun estruturál no dezigualdade ne’ebé realsa no hamoris nafatin
kiak durante moris tomak no dezvantajen ba feto sira millaun barabarak hahú hosi sira-nia
otas-ki’ik (infánsia). Lei, polítika no prátika sira ne’ebé diskrimina feto sira sei ho inevitavel
inklui no afeta feto-oan sira. Maski nune’e, importante atu rekoñese katak feto-oan sira sai
sujeitu ba vulnerabilidade espesiál sira ne’ebé reflete sira-nia seksu no jéneru, no mós
vulnerabilidade sira ne’ebé iha relasaun ho otas-ki’ik (infánsia).
Kazamentu ba labarik-oan : Kazamentu ba labarik-oan (hetan define nu’udar kazamentu
molok otas tinan 18) ne’ebé hetan iha fatin hotu-hotu no afeta feto-oan sira hamutuk millaunba-millaun. Iha nasaun balu iha Áfrika no Ázia-Súl, metade hosi feto-oan sira kaben iha
tempu ne’ebé sira-nia otas to’o ona tinan 18.27 Kazamentu ba labarik-oan dala barak iha
efeitu sobudór ba feto-oan sira, no mós ba sira-nia família no komunidade sira. Feto-oan sira
ne’ebé kaben sedu tenke husik sira-nia eskola no sees an dook hosi nia família no maluk
sira. Asinke kaben tiha ona, feto-oan sira enfrenta risku violénsia doméstika, abuzu seksuál
no komplikasaun sira saúde nian relasiona ho atividade seksuál no partu ho sedu liu. Idane’e depois kauza taxa mortalidade inan no labarik-oan ne’ebé aas tebes. Situasaun sira
konflitu no pós-konflitu bele fó impaktu ba prátika sira kazamentu nian ho agrava fatór sira
ne’ebé aumenta feto-oan sira-nia vulnerabilidade ba iha kazamentu ho otas ki’ik
(porezemplu, feto-oan sira sai dezlokadu tanba funu no feto-oan refujiadu sira tenke kaben
sedu hodi “proteje” sira-nia an hosi violénsia seksuál iha situasaun sira konflitu nian no iha
kampu refujiadu sira).
Diskriminasaun iha edukasaun: Durante dékada liubá iha ona hadi’ak sira signifikativu iha
taxa literasia no atendimentu bá eskola husi feto-oan sira iha maioria rejiaun no nasaun sira.
Maski nune’e, kuaze katoluk-rua (2/3) husi mundu nia ema adultu analfabetu sira maka feto
sira no ida-ne’e reflete nafatin problema sira diskriminasaun nian.28 Iha nasaun barak ne’ebé
sei dezenvolve hela, feto-oan sira sei provavel, kompara ho mane-oan sira, barak mak la bá
eskola ka abandona nia estudu sedu liu. Ba feto-oan sira ne’ebé sei eskola hela,
diskriminasaun bele hamosu falta asesu ba oportunidade sira, fallansu ba progresu no
retirada sedu.
26
Hetan adapta hosi Komité kona-ba Direitus Labarik-oan nian; Relatóriu husi Sesaun da- 8; CRC/C/38; parág. 284-285.
27
UNFPA;, Kazamentu ho Otas Nurak Liu: Hakotu Kazamentu Labarik-oan; tinan-2012. Porfavór haree mós Sentru
Internasionál ba Peskiza kona-ba Feto sira; “Faktu no Figura sira husi Kazamentu Labarik-oan ”; disponivel iha
www.icrw.org/child-marriage-facts-and-figures.
28
Kampaña Globál ba Edukasaun; Diskriminasaun Jéneru iha Edukasaun: Violasaun hasoru feto no feo-oan sira-nia direitus;
tinan-2012; pájina 6. Porfavór haree mós Nasoins Unidas nia Departamentu ba Asuntus Ekonómiku no Sosiál; Mundu nia
Feto sira tinan-2010: Tendénsia no Estatístika sira; tinan- 2010; Kapítulu 3.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
23