DIREITUS UMANUS FETO SIRA-NIAN: DALAN IDA NARUK ATU LA’O TUIR
Feto sira nia totál mak katoluk-rua (2/3) husi ema analfabetu hamutuk na’in millaun
774 iha mundu.
Iha tinan-1995, globalmente membru sira husi parlamentu sira kompostu husi feto
porsentu sanulu (10%). Iha tinan-2009, taxa ne’e sa’e ba porsentu 17 (17%).
Infraestrutura no kondisaun uma/hela-fatin sira ne’ebé la adekuadu, no mós risku
naturál sira, ho desproporsionadu afeta feto kiak sira-nia saúde no sobrevivénsia.
Liu metade husi umakain rurál hotu-hotu, no maizumenus kuartu-ida (1/4) husi
umakain urbana sira iha Áfrika sub-Sahara, laiha asesu disponivel ba bee-moos
(potável).
Iha maizumenus metade husi nasaun sira iha Ázia, feto sira hetan dezvantajen husi
lei estatutória no kostumeira sira ne’ebé diskriminatória relasiona ho eransa no
direitus ba propriedade.
Lei kostumeira sira limita feto sira-nia asesu ba rai no propriedade seluk iha
maizumenus metade husi nasaun sira iha Ázia. Lei sira ne’ebé diskriminatória
kona-ba eransa mós namkari iha rejiaun.
Iha mundu tomak, feto-oan sira hamutuk na’in millaun 67 tenke (forsadu atu) kaben
molok sira-nia otas to’o tinan 18.
Feto hamutuk na’in-7 hosi kada na’in-10 maka esperiensia violénsia durante sira-nia
vida.
Hosi kompañia boot liu hotu iha mundu hamutuk 500, só 13 maka nia Ofisiál XefeEzekutivu nu’udar feto iha tinan-2009.
Kada tinan, maizumenus feto hamutuk millaun 80 mak hetan isin-rua sein sira-nia
hakarak (iha-ne’ebé millaun 45 halo abortu) no feto hamutuk liu millaun balun ida
(1/2) mate tanba komplikasaun sira relasiona ho isin-rua, partu no períodu póspartu.25
1.5. Kestaun sira direitus umanus nian ne’ebé sai preokupasaun ba
feto-oan sira
Iha movimentu luan liu nia laran ba realizasaun husi feto sira-nia direitus, istória hatudu
momoos katak esensiál atu foka labarik feto hodi hatún siklu husi tradisaun no
prekonseitu perigozu sira hasoru/kontra feto sira. Só liuhosi estratéjia komprensiva ida
atu promove no proteje feto-oan sira-nia direitus, hahú ho jerasaun foun liu, sei posivel ka
lae atu harii abordajen ida ne’ebé partisipativa no duravel (ne’ebé dura) no movimentu
advokasia no sensibilizasaun luan ida ho objetivu atu promove feto sira-nia respeita-an
no permite sira atu hetan abilidade sira ne’ebé prepara feto sira atu partisipa ho ativu iha
desizaun no atividade hirak ne’ebé afeta sira. Abordajen ida hanesan ne’e tenke bazeia
ba rekoñesimentu ba direitus umanus nu’udar realidade universál no indiskutível, livre
hosi prekonseitu jéneru.
Iha nesesidade hodi asegura atu feto ida nia siklu-moris labele sai siklu ida ho vísiu
25
Nasoins Unidas nia Departamentu ba Asuntus Ekonómiku no Sosiál; The World’s Women tinan-2010. Porfavór haree mós
APF no UNFPA; Integrating Reproductive Rights into the Work of National Human Rights Institutions of the Asia Pacific
Region; tinan-2011.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
22