Kámara Baixa ka Únika husi sira-nia Parlamentu Nasionál iha nasaun uitoan de’it. Relatóriu
ida iha tinan-2012 husi Uniaun Inter-Parlamentár no ONU nia Feto sira (UN Women) hetan
katak, globalmente, feto sira kaer menuzde porsentu 20 husi asentu sira iha parlamentu.
Númeru iha Ázia mak porsentu 17,9 no iha Pasífiku mak porsentu 14,9, ne’ebé halo feto
sira-nia reprezentasaun iha rejiaun Ázia-Pasífiku sai nu’udar reprezentasaun ida ne’ebé
(entre sira seluk) ki’ik liu hotu iha mundu tomak, só daruak depoizde Estadu Árabe sira.
Nasaun sira iha Ázia no Pasífiku iha proporsaun ministru feto sira iha governu ne’ebé ki’ik liu
hotu iha mundu tomak..22
Ligasaun, sobrepozisaun (overlap) sira no diskriminasaun múltipla: Identifika kestaun
individuál sira relasiona ho preokupasaun espesiál tenke labele taka ligasaun forte sira entre
violasaun sira hasoru feto sira-nia direitus umanus. Ligasaun sira-ne’e, ne’ebé reflete
indivizibilidade no korrelasaun husi direitus umanus hotu-hotu, hetan rekoñese iha
Deklarasaun Amman nian iha kontestu espesífiku kona-ba direitus ekonómiku no sosiál:
Pobreza (kiak) no dezigualdade sai nu’udar fatór signifikativu sira ne’ebé aumenta
vulnerabilidade to’o diskriminasaun, hamlaha no violénsia bazeia-ba-jéneru. Estrutura
patriarkál, sistema no hahilik (eskolla) makro-ekonómika sira dezvaloriza vida no
kontribuisaun sira husi feto sira, ne’ebé mós ho desproporsionadu sofre militarizasaun,
funu, violénsia, dezempregu no empregu prekáriu (laiha serteza) tuirmai. Eskolla (hahilik)
sira-ne’e fó impaktu negativu ba feto no feto-oan sira-nia tempu, saúde no seguransa no
feto no feto-oan sira mak lori todan liu husi medida sira austeridade nian inklui liuhosi
korte (ko’a) orsamentu kona-ba servisu públiku sira, porezemplu saúde, edukasaun no
seguransa sosiál. Impaktu sira aat liu hotu husi krize finanseira globál no nasionál hetan
sente husi ema sira ne’ebé kiak, ne’ebé maioria mak feto no feto-oan sira.23
Feto sira hosi minoria étnika, rasiál, relijioza no kulturál dala barak sofre “diskriminasaun
múltipla. Kestaun defisiénsia (inkapasidade) fó ezemplu seluk kona-ba ligasaun sira entre
direitu sira no entre violasaun sira hasoru direitus. Nasoins Unidas konfirma ona katak feto
no feto-oan sira ho defisiénsia esperiensia “diskriminasaun dupla”, ne’ebé tau sira iha risku
boot liu husi violasaun bazeia-ba-jéneru, abuzu seksuál, neglijénsia, tratamentu-ladi’ak no
esplorasaun. Tuir Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu (UNDP), taxa literasia
globál ki’ik ho porsentu ida ba feto sira ho defisiénsia.24 Feto sira ho defisiénsia enfrenta
difikuldade barak tebes hodi iha asesu seguru ba hela-fatin adekuadu, saúde, edukasaun,
formasaun profisionál no empregu. Feto sira mós provavel liu atu hetan internamentu
(estabelesimentu asisténsia) kompara ho mane sira. Aleinde ne’e, feto sira esperiensia
dezigualdade iha kontratu, taxa promosaun, pagamentu ba serbisu ne’ebé hanesan no
asesu ba formasaun/treinamentu, treinamentu fila fali, kréditu no rekursu produtivu sira
seluk.
22
Uniaun Inter-Parlamentár no ONU nia Feto sira; Feto sira iha Mapa Polítiku:tinan-2012; disponivel iha
www.unwomen.org/wp-content/uploads/2010/12/Women-in-politics-2012.pdf.
23
Preámbulu; disponivel iha www.asiapacificforum.net/support/issues/womens_rights.
24
Konferénsia husi Estadu Parte sira ba Konvensaun kona-ba Direitus husi Ema sira ho Defisiénsia, “Dokumentu Akadémiku
ba Diskusaun ba Sesaun Informál: Feto sira ho Defisiénsia, Nota husi Sekretariadu”; CRPD/CSP/2012/CRP.5; parág. 4,
sita E. Helander, Prejudice and dignity: An introduction to community based rehabilitation; UNDP; tinan-1998 (edisaun da-2
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
21