meiu ida atu hato’o sira-nia preokupasaun sira no deskreve violasaun sira hasoru sira, no
mós atu fó forma no substánsia ba mudansa sira ne’ebé presiza.
Inkorporasaun husi feto sira-nia perspetiva no vida (moris) ba iha padraun sira direitus
umanus no rekoñesimentu ba forsa prátika sira fallansu aat husi nasaun sira iha mundu
tomak atu simu feto sira-nia dignidade umana no respeitu ne’ebé sira merese
simplesmente nu’udar sér (ema) umanu. Enkuadramentu direitus umanus feto sira-nian
fó feto sira meiu ida atu define, analiza no artikula sira-nia esperiénsia sira kona-ba
violénsia, degradasaun no marjinalidade. Ikusliu, no ho importante tebetebes, ideia husi
feto sira-nia direitus umanus fornese enkuadramentu komún ida hodi dezenvolve
konjuntu luan husi vizaun sira no estratéjia konkreta sira ba mudansa.15
Defeitu sira husi sistema direitus umanus relasiona ho feto sira-nia preokupasaun sira,
publikamente ema seidauk hatene até kampaña globál mundiál ida ba feto sira-nia direitus
umanus impoin kestaun ne’e iha ajenda Konferénsia Mundiál Direitus tinan-1993
(Konferénsia Viena). Ba dahuluk iha istória, komunidade internasionál ho nakloke konkorda
katak órgaun ba lei no mekanizmu internasionál sira-ne’ebé hetan harii atu promove no
proteje direitus umanus seidauk ho adekuadu tau iha konsiderasaun preokupasaun sira husi
mundu ne’e-nia metade populasaun. Iha dokumentu finál husi Konferénsia Viena, Estadu
sira rekoñese formalmente feto no feto-oan sira-nia direitus umanus atu sai nu’udar “parte
ida husi direitus umanus ne’ebé inalienável, integrál no indivizível”.16 Estadu sira-ne’e tuirmai
ezije katak “kondisaun feto sira-nian no direitus umanus feto sira-nian ne’ebé iguál (hanesan)
… atu hetan integra ba iha domíniu husi Nasoins Unidas nia atividade ho sistema-luan” no
“forma parte integrál ida husi Nasoins Unidas nia atividade sira ba direitus umanus”.17
Pedidu sira-ne’e hetan repete ho termu sira-ne’ebé maka’as liu no ho detalladu liu iha
Konferénsia Mundiál Dahaat kona-ba Feto sira, ne’ebé hala’o iha Beijing iha tinan-1995.
Direitus Umanus sai nu’udar feto sira-nia direitus ... No feto sira-nia direitus sai nu’udar
direitus umanus. … Bainhira diskriminasaun no injustisa sira sei nafatin iha fatin tomak
iha mundu ne’e – bainhira feto-oan no feto sira hetan valór menus, hahán menus, han
ikus, serbisu barak liu, hetan pagamentu menus liu, la eskola no sujeitu ba violénsia iha
sira-nia uma laran ka iha li’ur – família nia potensiál umana atu harii mundu ida-ne’ebé
pasífiku, prósperu sei la hetan realiza.18
Dezde ne’e, iha ona dezenvolvimentu importante barabarak iha tantu rekoñese no
implementa feto no feto-oan sira-nia direitus umanus. Porezemplu, taxa literasia (hatene lee
no hakerek) globál sa’e ho maka’as tebetebes no feto no feto-oan sira ho másimu envolve
an iha mudansa ne’e. Feto-oan sira-ne’ebé hetan edukasaun barak liu ona kompara ho uluuluk no, iha nasaun barabarak, númeru feto ne’ebé tama universidade barak liu duké
númeru mane nian. Feto sira iha oportunidade no rekursu boot liu atu planeia sira-nia família
15
C. Bunch no S. Frost; “Feto sira-nia Direitus Umanus:Introdusaun ida” iha Ensiklopédia Internasionál Routledge husi Feto
sira; tinan-2000;, pájina 1.
16
Deklarasaun no Programa Asaun Viena nian; parte I, parág. 18.
17
Ibid; parte II, parág. 37 no parte I, parág. 18.
18
Diskursu husi Hillary Rodham Clinton iha Konferénsia Mundiál Dahaat ba Feto sira; Beijing, Xina; tinan-1995.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
18