nasionál ka sosiál, propriedade, estadu legál moris nian ka seluk”.13 Ideia universalidade
ne’e importante ba feto no feto-oan sira tanba ideia ne’e ezije atu sira-nia interese no
preokupasaun sira hetan rekoñese no inkorpora ba iha oinsá ita hatene direitus umanus no
ba iha instituisaun hotu-hotu nia serbisu ne’ebé iha papél atu promove gozu ba direitus ne’e.
Inalienável: Direitus umanus labele hetan abandona, husik ka hasai. Porezemplu, ema ida
labele halo nia an sai atan, kualkér ema iha pozisaun ne’ebé sei sai atan ida no iha ema
ruma ne’ebé halo hela kontrolu ba ema (atan) ne’e, maske ho ema ne’e nia “hakarak” rasik,
ne’e sei viola ema nia direitus. Ho oin-hanesan, desizaun ida atu observa prátika relijioza ka
kulturál sira-ne’ebé diskriminatória hasoru feto sira labele hasai ema nia direitu atu labele
hetan diskriminasaun.
Indivizível: Konseitu ne’e fó ideia katak laiha prioridade entre direitu sira-ne’e. Iha prátika,
biar nune’e, feto no feto-oan sira bele hasoru dezafiu boot tebes bainhira direitus oioin
dezafia malu, hanesan liberdade relijioza no proibisaun ba diskriminasaun bazeia ba seksu.
Maski nune’e, ideia iha “indivizibilidade” ne’e nia kotuk sai importante tebetebes. Ideia ne’e
rekoñese kompleksidade husi dezafiu sira-ne’ebé feto sira enfrenta; ne’e rekoñese katak
direitus umanus hotu-hotu kontribui ba dignidade no bein-estár no katak imposivel atu “foti
no hili” sá direitus mak tenke hetan proteje no sá mak tenke hetan ignora.
Interdependente: Gozu no realizasaun husi direitus balu bele depende ba respeitu no
protesaun ba direitus seluk. Porezemplu, feto sira-nia direitu atu labele hetan diskriminasaun
iha lei sira sai esensiál ba feto sira atu realiza sira-nia direitu ba propriedade no direitus
hanesan (iguál) iha kazamentu. Hanesan mós, feto sira-nia direitu atu ezerse hahilik
(eskolla) relasiona ho reprodusaun sai esensiál ba sira atu realiza aspetu hotu-hotu husi
direitu ba saúde.
1.2. Tan sá mak feto no feto-oan sira-nia direitus umanus presiza
atensaun espesiál
Deskrisaun kona-ba direitus umanus iha leten halo klaru katak direitus umanus tenke aplika
ho iguál (hanesan) ba feto no feto-oan sira no katak direitus balu, hanesan direitus polítiku
ka ekonómiku, labele fó ba mane sira de’it ka pelu-kontráriu proteje no respeita ho diferente
ba feto sira. Komprensaun ida-ne’e uluknanain hetan rekoñese iha Deklarasaun Universál
Direitus Umanus, ne’ebé proklama katak ema hotu-hotu iha direitu atu goza nia direitus
umanus no liberdade fundamentál sira “sein kualkér tipu distinsaun/diferensa”, inklui
distinsaun bazeia ba seksu. Tratadu kona-ba direitus umanus internasionál fundamentál sira,
inklui Paktu Internasionál kona-ba Direitus Sivíl no Polítiku no Paktu Internasionál kona-ba
Direitus Ekonómiku, Sosiál no Kulturál, mós afirma katak direitus ne’ebé paktu sira-ne’e iha
sei aplika ba ema hotu, sein kualkér tipu distinsaun, no ho momoos garante feto no mane
sira-nia direitu ida ne’ebé hanesan atu goza direitus hirak ne’e.14
Maske nune’e, hosi loron inisiál sira husi movimentu direitus umanus, sai momoos katak
forsa (poténsia) sira iha sosiedade nia laran – forsa kulturál no tradisionál, no mós interese
sira ekonómiku, sosiál no polítiku ne’ebé dominante – halo asaun hodi prevene atu direitus
umanus ne’e la aplika ho hanesan (iguál) ba feto no feto-oan sira. Forsa sira-ne’e rasik mós
durante ne’e iha impaktu diretu ida kona-ba oinsá ema komprende direitus umanus ne’e no
oinsá direitus umanus nia sistema internasionál rasik dezenvolve/transforma an durante
tempu rohan-laek.
13
Artigu 2.
14
Artigu 2(2) no 2(2) respetivamente.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
16