Fa’aonapōnei. O lenei auala ‘olo’o tu’uina mai fa’amatalaga ma fautuaga mo mātua ma tamaiti i auala e
saogalēmū ai i luga o le initaneti.132
E lē gata i le fa’amautinoaina o le saogalēmū o tamaiti i le fa’aaliga o tāofi i luga o le initaneti na tu’uina mai fo’i ni
fautuaga e tatau ona aofia lenei matā’upu i matā’upu a’oa’oina. O se auala lea e mafai ai e tamaiti ona maua le
fa’autauta i le fa’atinoga o o latou sa’olotoga, ae lē fa’atino i se auala fa’atāutala ma taufa’amata’u.133 Na tu’uina
mai fo’i ni fautuaga e tatau ona taga’i i le polokaina o ni vaega patino o le initaneti po o le fa’ata’atia fo’i o ni auala
mautū ma malu e fa’atonutonu ai.134
NA E SILAFIA?
AUALA O LE SAOGALĒMŪ I LUGA O LE INITANETI
(GET SAFE ONLINE SAMOA)
Na fa’alauiloaina aloa’ia le polokalame o le Get Safe Online Samoa i le 2021 e le Get Safe Online (O se
fa’alāpotopotoga Peretania) ma le Matāgaluega o Feso’ota’iga ma Fa’amatalaga Televavave Fa’aonapōnei
(MCIT) i lalo o le polōketi o le Get Safe Online Pacific.
O upega tafā’ilagi a le Get Safe Online e maua ai fa’amatalaga fesoasoani faigōfie i ni matā’upu e tele e uiga i le
saogalēmū i luga o le initaneti. E maua mai le polokalame fa’amatalaga e si’itia ai le mālamalama i lamatiaga ma
auala e puipuia ai tagata i luga o le initaneti e aofia ai imeli taufa'asesē ina ia fa'ailoa atu e se tagata
fa'amatalaga e pei o numera o teugātupe e i'u ina leiloa atu ai ana tupe ma meatōtino, gaoi o le igoa ma
fa'amatalaga o se isi tagata ia maua ai tupe ma nonōgātupe, polokalame e poloka ai komepiuta vaganā ua totogi
atu se tupe, polokalame e fa'aleagaina pe mafai ai ona sao atu i se faiga fa'akomepiuta, polokalame e a'afia ma
i'u ina fa'alēaogāina ai komepiuta ma isi lamatiaga i luga o le initaneti. ‘Olo’o tu’uina mai ai fo’i fa’amatalaga
aogā mo mātua, tupulaga talavou ma tamaiti e uiga i le fa’aaogāina saogalēmū o auala o feso’ota’iga a tagata,
fa’amatalaga taufa’asesē, so’ona fa’asoa atu ma le fa’aalia o manatu i luga o le initaneti.
E fa’aaogā le Gagana Peretania ma le Gagana Sāmoa i le Get Safe Online Samoa ma e iai vaega fa’atatau i pisinisi
ma vaega i matā’upu tau tagata lava ia. Fa’aaogā le so’otaga lea e taga’i ai i le Get Safe Online Samoa:
https://www.getsafeonline.ws/
E tele atunu’u ua fa’atinoina tāofiofiga o le fa’aaogāga o le Initaneti e fa’apitoa i lamatiaga e ono maua mai i le
Initaneti.135 O se tulaga fa’apea na a’e ai se manatu i Sāmoa e fa’asāina le Facebook, e ui ina o le fa’amoemoe o le
tāofiofiga o faiga taufa’aleaga ma le soliga o le fa’ailoaina o matā’upu patino i tagata ta’ito’atasi.136 Peita’i, e tāua le
manatua e ui ina alagātatau le tāofiofiga o le mauaina o le initaneti, ua fa’aaogāina e isi e tāofiofi ai sa’olotoga o le
tautala ma le fa’aaliga o tāofi. O lea la e tatau ai i ni fa’atinoga e tāofiofi pe fa’atapula’a le mauaina o le initaneti
ona amana’ia, “manatu masani tau aiā tatau a tagata soifua o tāofiofiga e faia i se auala e pāleni, ua matuā
alagātatau ma e fuafua ma ia ōgatasi le fa’atapula’aina o feso’ota’iga ma fuafua fa’atatau”.137
132
Taga’i i le Samoa Get Safe Online platform: https://www.getsafeonline.ws/personal/articles/your-child-and-social-networking/. O lenei itūlau e
maua ai fa’amatalaga i le Gagana Peretania ma le Gagana Sāmoa i matāupu e aofia ai tamaiti ma feso’otaiga i le vā o tagata, taufa’amata’u i luga o
le initaneti m.m.f.
133 Talamua folasaga tusitusia.
134 Fefa’asoaa’iga a vaega patino (Vaie’e).
135
UNGA, Report of the Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression, (21 August 2014)
https://undocs.org/A/69/335, para 65.
136 See Soli Wilson, “Govt. Facebook ban could backfire” Samoa Observer (27 July 2020) https://www.samoaobserver.ws/category/samoa/67488.
137 UNGA, Report of the Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression, (21 August 2014)
https://undocs.org/A/69/335, para 4.
Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021
| 33