Ua maua i le initaneti avanoa fou e mafai ona fa’atino ai aiā tatau ma sa’olotoga, e aofia ai le sa’olotoga e
fa’asalalau, sa’olotoga e fa’aali tāofi ma le sa’olotoga i le mauaina o fa’amatalaga. Peita’i, o le fa’atinoga o nei
sa’olotoga i le initaneti e mafai ona tula’i mai ai ni lu’i mo isi aiā tatau fa’avae a tagata soifua e pei o le aiā tatau a le
tagata i mea e lē fia fa’alaua’iteleina fa’apea le amana’ia o le tāua o le tagata soifua.120 E pei ona fa’amati’e i le
Vaega o le Taufa’aleaga, ua iai popōlega ‘ese’ese e uiga i le fa’aaogāina o auala i le initaneti e fa’asalalau ai
fa’amatalaga sesē, fa’aosooso ai sāuāga ma fa’aali ai manatu e taufa’aleaga i tagata ta’ito’atasi.
O fefa’asoaa’iga ma nu’u ma afio’aga na fa’ailoa ai e le to’atele aogā o le initaneti mo feso’ota’iga ma
fefa’asoaa’iga o fa’amatalaga.121 O se manatu o le ‘A’ao Tusitusi Fa’apitoa mo le sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi ma
manatu, “e maoa’e le fa’aleleia o le mauaina e tamaiti ma tagata mātutua i vaega uma o le lalolagi, e feso’ota’i i se
auala vave ma taugōfie ona o le Initaneti. O se auala tāua lea mo tamaiti e fa’atino ai la latou aiā tatau i le
sa’olotoga o le fa’aaliga o tāofi …”122
Peita’i, e iai tagata na lāgā popōlega i taimi o fefa’asoaa’iga ma folasaga tusitusia e uiga i le fa’aaogāina talafeagai e
tamaiti (ma tagata mātutua) o le initaneti e fa’aali ai tāofi e aunoa ma le taufa’amata’u po o le fa’aosoosoina o
sāuāga.123 E lē gata i lea, e iai se popōlega tele i le mauaina ma le fa’aaogāina e tamaiti o fa’amatalaga lē
saogalēmū.124 Na fa’aalia fo’i atugaluga i faiga taufa’amata’u, amioga fa’auō mo fa’amoemoega solitulafono
(grooming) i luga o le initaneti ma le mauaina e tamaiti o ata ma tala matagā. O lea na fa’aali ai manatu e fa’atino
ni tapula’a maumaututū i le mauaina o le initaneti ma ona ala o feso’ota’iga i le vā o tagata.125 Na fa’amati’e fo’i e
le ‘A’ao Tusitusi Fa’apitoa mo le lagolagoina ma le puipuiga o le aiā tatau i le sa’olotoga o manatu ma le fa’aaliga o
tāofi atugaluga fa’apea ma lamatiaga e feso’otai ma tamaiti ma le fa’aaogāina o le initaneti i lana līpoti i le Fono
Aoao a Mālō ‘Aufa’atasi.126
O se manatu i se folasaga na tu’uina mai, e ui ina ‘olo’o iai tulafono e fa’atonutonu ai matā’upu e pei o le
taufa’amata’u, taufa’aleaga ma tusitusiga sesē taufa’aleaga i luga o le initaneti, e lē au lo latou malosi i le
fa’atonutonuga o matā’upu e aofia ai tala taufāifai i se tagata ona o le tupu’aga, ‘inosia o tagata mai isi atunu’u ma
tala mapuna a’e i le ‘ino’ino i luga o le initaneti.127 E tāua la le fausia o tulafono e mafai ona aofia ai ni matā’upu e
tula’i mai ia tali atu i suiga i tekonolosi ma le fa’aopoopoina pea o le āga’i atu o tagata e fa’aaogā auala o le
120
See New Zealand Human Rights Commission, Freedom of opinion and expression (2010)
https://www.hrc.co.nz/files/6914/2388/0492/HRNZ_10_Freedom_of_opinion_and_expression.pdf.
121 Fefa’asoaa’iga a vaega patino (Upolu & Sava’ii).
122 UNGA, Report of the Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression, (21 August 2014)
https://undocs.org/A/69/335, para 65.
123 Fefa’asoaa’iga a vaega patino (Upolu & Savai’i).
124
MCIT folasaga tusitusia, Samoa Observer folasaga tusitusia, Fefa’asoaa’iga a vaega patino (Upolu & Savai’i).
125 Fefa’asoaa’iga a vaega patino (Vaie’e).
126 UNGA, Report of the Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression, (21 August 2014)
https://undocs.org/A/69/335, para 69.
127 MCIT folasaga tusitusia.
Līpoti o le Tulaga o Aiā Tatau a Tagata Soifua 2021
| 31