ne’ebé enfrenta kestaun sira husi feto no feto-oan sira la permite INDU atu evita ninia
responsabilidade sira tuir mandatu hodi promove no proteje direitus umanus ba ema hotuhotu. Defaktu, ezisténsia husi instituisaun ida hanesan ne’e bele aumenta risku katak
kestaun sira relasiona ho direitus umanus husi feto no feto-oan sira bele sai marjinalizadu.
Hanesan diskute tiha ona iha Kapítulu 1, INDU sira iha responsabilidade atu promove vizaun
direitus umanus hanesan universál no indivizível. INDU sira mós iha responsabilidade atu
promove prinsípiu xave rua husi lei direitus umanus internasionál ne’ebé sai fundamentál ba
feto no feto-oan sira-nia direitus: diskriminasaun-laek no igualdade. Manuál ne’e buka atu
apoia INDU sira iha sira-nia engajamentu ho instituisaun espesializada sira, iha-ne’ebé sira
eziste, hodi asegura atu sira-nia serbisu promove no proteje direitus husi feto no feto-oan
sira sai nu’udar komplementár no solidáriu/komprensivu ba malu.5
Baze Rasionál
INDU sira sai nu’udar parte vitál ida husi sistema nasionál sira ba protesaun direitus umanus.
INDU sira mós kaer papél xave ida hodi liga sistema sira internasionál no nasionál ba
direitus umanus. Sira-nia mandatu signifika katak INDU sira bele engaja ho atór relevante
hotu-hotu iha nivel nasionál, no mós halo interasaun ho órgaun no mekanizmu sira rejionál
no internasionál, hodi halo advokasia ba lei, polítika no prátika sira-ne’ebé proteje grupu
vulneravel sira-nia direitus umanus, inklui feto no feto-oan sira. Relasaun sira-ne’ebé INDU
barak estabelese ho komunidade sira-ne’ebé INDU sira serbí mós fornese oportunidade ba
komunidade sira hodi ajuda atu muda atitude no hahalok sira-ne’ebé kauza prejuizu barak
hasoru feto no feto-oan sira.
Iha nesesidade klaru ida ba INDU sira atu tau atensaun metin ba feto no feto-oan sira-nia
direitus umanus. Iha nasaun ida-idak, feto sira enfrenta risku partikulár relasiona ho violénsia
bazeia-ba-jéneru: hosi Estadu, hosi komunidade no hosi parseiru sira-ne’ebé besik (íntimu)
liu no hosi membru sira família nian. Porezemplu, violasaun seksuál durante kazamentu dala
barak la hetan kriminalizasaun no violénsia doméstika ladún hetan akuzasaun/prosesu no
kastigu. Iha área sira-ne’e, no iha área barabarak sira seluk, feto sira hetan negasaun atu
obtein asesu iguál (hanesan) ba justisa no hadi’ak (remédiu) ba krime no violasaun sira
ne’ebé ema komete hasoru sira.
Feto sira esperiensia (hasoru/hetan) diskriminasaun direta iha área barabarak iha sira-nia
moris/vida públika no privada. Dala ruma ema satan sira atu kaer serbisu ka pozisaun balu
no dala ruma sira simu saláriu ne’ebé la-hanesan ba serbisu ne’ebé hanesan ho mane sira.
Feto sira dala ruma lakon sira-nia serbisu bainhira sira ko’us (oan) ona no dala ruma sira
hetan asédiu seksuál iha sira-nia serbisu-fatin. Dala barak ema nega feto sira-nia asesu
hanesan (iguál) ba saúde no edukasaun, ho konsekuénsia grave ba sira-nia bein-estár (wellbeing) no empoderamentu ekonómiku. Lei sira kona-ba propriedade no eransa (liman-rohan)
dala barak halo diskriminasaun hasoru feto sira, ne’ebé hamosu kiak no dependénsia naruk
ba sira.
Iha rejiaun Ázia-Pasífiku, hanesan mós iha parte maioria (barak liu) iha mundu ne’e, iha
auzénsia progresiva ida husi feto sira iha vida no pozisaun sira públika husi podér no
influénsia.6 Situasaun ne’e sai nu’udar reflesaun ida husi diskriminasaun ba jéneru ne’ebé
naruk no mós kauza dezigualdade no diskriminasaun rohan-laek.
Enkuantu ho esplísitu tau-matan ba direitus feto sira-nian, Manuál ida-ne’e rasik mós foka
5
Porfavór haree APF nia Planu Asaun kona-ba Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Promove Igualdade Jéneru;
tinan-2012; parág. 7; disponivel iha www.asiapacificforum.net/support/issues/womens_rights.
6
Nasoins Unidas nia Departamentu ba Asuntus Ekonómiku no Sosiál, The World’s Women tinan-2010: Tendénsia no
Estatístika sira, tinan-2010, pájina 111-125 no Tabela 5.A (pájina 218-222).
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
11