violénsia hasoru feto sira nu’udar violénsia ne’ebé hetan komete hasoru feto sira tanba sira
feto ka mós ne’ebé afeta feto sira ho desproporsionadu. Feto sira sai sujeitu ba forma
violénsia oioin, inklui violénsia fízika, seksuál, psikolójika no ekonómika. Perpetradór sira
husi violénsia hanesan ne’e dala barak nu’udar parseiru íntimu sira no, iha rejiaun
barabarak, kultura no tradisaun, dala barak hetan reflete iha lei sira la-apropriada, prevene
feto sira hosi buka ka simu protesaun hosi violénsia doméstika. Feto sira mós sai sujeitu ba
violénsia alvu iha tempu funu, konflitu armadu no situasaun sira pós-konflitu. Tuir
notifikasaun husi Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, “[u]zu asédiu seksuál nu’udar instrumentu
ida funu nian no atrosidade (krime boot) sira ne’ebé nia alvu mak feto sira sai nu’udar
espresaun ne’ebé sistémiku liu husi violénsia hasoru feto sira iha konflitu armadu”.21
Diskriminasaun iha empregu/serbisu: Iha maioria nasaun sira, diskriminasaun formál iha
empregu ho razaun seksu ne’e la tuir-lei. Maske nune’e, iha maioria indikadór hotu-hotu, feto
sira kontinua atu sofre efeitu sira husi diskriminasaun. Iha mundu tomak, feto sira simu
pagamentu menus duké mane sira ba serbisu ho valór hanesan. Diferensa salariál entre feto
no mane sira hetan ho momoos liuliu iha Ázia. Feto barak liu kompara ho mane sira hala’o
empregu ho informál no, nu’udar ninia rezultadu maka, laiha seguransa ba empregu no rede
seguransa sira seluk. Feto sira sei ho raru tebetebes hetan emprega atu kaer pozisaun sira,
podér no autoridade. Maternidade sai nu’udar fonte prinsipál ida husi diskriminasaun iha
serbisu (empregu). Mézmuke iha fatin sira-ne’ebé lei bandu, feto barak ne’ebé isin-rua hetan
demisaun hosi sira-nia serbisu.
Diskriminasaun iha asesu ba justisa: Feto sira dala barak ema nega sira-nia asesu ba
justisa, ne’ebé signifika katak sira labele buka ka simu reparasaun ba diskriminasaun no
violénsia ne’ebé ema halo hasoru sira. Ezemplu sira inklui autoridade sira-nia fallansu atu
investiga no prosege kazu sira asédiu seksuál no violénsia doméstika no fallansu atu fornese
remédiu/reparasaun ba feto sira ne’ebé hetan diskriminasaun iha empregu. Iha nasaun balu,
feto sira imposivel atu hetan asesu ba justisa tanba ho esplísitu sira-nia igualdade hetan
nega iha lei nia okos. Ho komún liu, ne’e nu’udar kombinasaun ida husi obstákulu
institusionál no prosedimentál, no mós nu’udar prátika no atitude sira diskriminatória ne’ebé
nega feto sira-nia asesu ba justisa.
Diskriminasaun iha asesu ba edukasaun no rekursu sira: Enkuantu situasaun ne’e hetan
hadi’ak iha nasaun barak, feto-oan sira mak provavel, kompara ho mane-oan sira, sai hosi
eskola no hakotu sira-nia eskola ho sedu liu. Iha nivel individuál, falta asesu ba feto sira ba
ka kontrola rekursu sira limita sira-nia autonomia ekonómika. Falta asesu no kontrolu idane’e dala barak hetan posibilita liuhosi lei no prátika kulturál sira diskriminatória relasiona ho
direitus ba propriedade no eransa (liman-rohan).
Saúde reprodutiva: Iha parte hotu-hotu iha mundu ne’e, feto no feto adolexente sira mak
lori parte todan liu husi moras seksuál no reprodutiva. Globalmente, feto no feto-oan sira, iha
nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela, maka maioria hasoru risku moras relasiona ho
reprodusaun, inkapasidade no mate. Aspetu barak husi direitus reprodutivu sei nafatin la
desizivu no kontroversiál. Nu’udar ninia rezultadu ida, direitus reprodutivu durante ne’e iha
tendénsia atu okupa pozisaun marjinalizada ida iha lei no prátika direitus umanus
internasionál.
Partisipasaun iha vida públika no foti-desizaun: Feto sira kontinua hetan reprezentasaun
ki’ik liu iha vida públika iha nivel hotu-hotu iha área maioria. Enkuantu númeru sira ne’e iha
progresu daudaun, feto sira-nia persentajen nu’udar Xefe Estadu ka Governu sira iha mundu
tomak ki’ik tebes. Ho oin-hanesan, porsentu 30 resin husi totál feto sira mak tuur iha
21
Estudu kle’en kona-ba violénsia ho forma hotu-hotu hasoru feto sira: Relatóriu husi Sekretáriu-Jerál; A/61/122/Add.1;,
parág. 94.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
20