no hadi’a-hasa’e tratamentu saúde ne’ebé iha ona progresu halo partu (tuur-ahi) hetan ona
perigu menus liu kompara ho ulu-uluk.
Realizasaun sira-ne’e sai substansiál no merese atu selebra. Maske nune’e, sei iha buat
barak ne’ebé atu tenke halo. Progresu durante ne’e la-hanesan no feto sira nasaun
dezenvolvidu sira hetan benefísiu ho desproporsionadu hosi mudansa sira iha lei, polítika,
prátika no atitude sira. Até iha nivel internasionál, sei iha dezakordu haleu kestaun sira
hanesan partisipasaun polítika, direitus reprodutivu no asaun hodi enfrenta violasaun hasoru
feto sira. Hanesan iha detalle iha kraik, feto no feto-oan sira-nia situasaun direitus umanus
sei nafatin aat liu iha parte barabarak iha mundu ne’e.
1.4. Kestaun sira direitus umanus nian ne’ebé sai preokupasaun
espesiál ba feto sira
Ohin loron iha dezakordu uitoan kona-ba vizaun katak “direitus umanus sai nu’udar feto sirania direitus”. Ema balu sei ho nakloke dezafia ideia katak direitus umanus fundamentál –
hosi partisipasaun polítika, to’o edukasaun, to’o justisa penál – aplika ho hanesan ba mane
no feto sira, sein diskriminasaun bazeia ba seksu.
Maibé konseitu husi “feto sira-nia direitus umanus” foti hakat ida tan. Konseitu ne’e rekoñese
katak feto sira esperiensia sira-nia direitus umanus – no esperiensia violasaun sira hasoru
sira-nia direitus umanus – ho maneira sira diferente kompara ho mane sira. Konseitu ne’e
mós rekoñese katak feto sira sai vulneravel ba violasaun sira hasoru direitus umanus ho
maneira sira-ne’ebé reflete faktu katak sira feto no estrutura no espetativa sira ne’ebé harii
iha ideia kona-ba saida mak tenke “femininu”.
“Seksu” refere ba diferensa biolójika sira entre mane no feto sira.
“Jéneru” refere ba identidade sira-ne’ebé sosialmente hetan harii, atribui papél ba feto
no mane sira no sosiedade nia signifikadu sosiál no kulturál ba diferensa biolójika sirane’e ne’ebé kauza relasaun ierárkika sira entre feto no mane sira no iha distribuisaun ba
podér no direitus ne’ebé favorese mane sira no desfavorese feto sira.19
“Igualdade jéneru” refere ba igualdade iha direitus, responsabilidade no oportunidade
sira husi feto no mane sira no feto-oan no mane-oan sira. Igualdade la signifika katak feto
no mane sira sei sai hanesan maibé katak feto no mane sira-nia direitus,
responsabilidade no oportunidade sira sei la depende ba seráke sira moris-mai mane ka
feto (maskulinu ka femininu). Igualdade jéneru implika katak tenke tau iha konsiderasaun
interese, nesesidade no prioridade sira husi tantu feto sira no mós mane sira – rekoñese
diversidade husi feto no mane sira-nia grupu oioin. Igualdade jéneru la’ós “kestaun feto
sira-nian” ida maibé tenke konsidera no engaja ho másimu mane sira no mós feto sira.
Igualdade entre feto no mane sira hetan haree tantu nu’udar kestaun ida direitus umanus
nian no mós nu’udar pré-rekizitu ida ba, no indikadór husi, dezenvolvimentu ne’ebé
sentraliza-ba-povu.20
Violénsia hasoru feto sira: Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian no Komité kona-ba
Eliminasaun (halakon) Diskriminasaun hasoru Feto sira (Komité CEDAW) tantu define
19
Komité kona-ba Halakon Diskriminasaun hasoru Feto sira; Rekomendasaun Jerál Nú. 28; tinan-2010; parág. 5
20
Nasoins Unidas nia Gabinete ba Asesór Espesiál kona-ba kestaun sira Jéneru nian no Avansu Feto sira-nian; Jéneru nia
Estratéjia Dominante: Estratéjia ba Promosaun Igualdade Jéneru; fulan-Agostu tinan- 2001 (revised); pájina 1.
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
19