Problema prinsipál sira relasiona ho rekoñesimentu ba “feto sira-nia direitus umanus” bele ho
util hetan sumariza tuirmai.
Prosesu iha-ne’ebé direitus umanus hetan konsetualiza no define la envolve
partisipasaun signifikativa husi feto sira ka konsiderasaun ba violasaun sira hasoru
dignidade umana ne’ebé partikularmente afeta feto sira. Eskluzaun ida-ne’e, iha faze
krusiál ida hanesan ne’e, pelumenus parsialmente esplika fallansu jerál atu konsidera
jéneru (porfavór haree definisaun iha kraik) nu’udar fatór ida ne’ebé define direitus nia
konteúdu substantivu.
Krensa/opiniaun ida iha fatin hotu-hotu no kompromisu ba objetividade bázika no
“neutralidade jéneru” husi direitus umanus fundamentál prevene rekoñesimentu ba
faktu ne’e katak tratamentu iguál (hanesan) ba ema sira iha situasaun sira-ne’ebé lahanesan sei nafatin hamoris, duké halakon, injustisa sira.
Kestaun barabarak kona-ba feto sira-nia preokupasaun urjente – hanesan sei atrazadu,
kiak rabat-rai, analfabetizmu, segregasaun ba jéneru, falta hahilik/eskolla reprodutiva
no violénsia sistémika – tantu la hetan define liu nu’udar kestaun sira direitus umanus
nian no mós la halo nu’udar sujeitu husi norma sira-ne’ebé legalmente obrigatóriu
(hakesi). Ida-ne’e kauza falla ida husi mekanizmu prinsipál sira direitus internasionál
atu tau-matan ba kestaun sira-ne’e.
Estrutura husi lei direitus umanus internasionál tradisionalmente esklui asaun sira-ne’ebé
akontese iha ámbitu privadu no violasaun sira-ne’ebé atór sira naun-Estadu nian
halo/komete. Abordajen ne’e fó dezvantajen ba feto sira, ne’ebé dala barak liu hela
iha li’ur hosi domíniu públiku, ho fó fali invizivel violasaun barabarak ne’ebé ema
komete hasoru sira.
Diskriminasaun hasoru feto sira no violasaun sira seluk hasoru sira-nia direitus – iha área
sira hanesan lei família, nasionalidade, propriedade, saúde, integridade korporál (isinlolon), movimentu no espresaun – durante ne’e hetan justifikasaun husi Governu sira
bazeia ba kultura, relijiaun no etnisidade. Abordajen ida-ne’e ajuda atu taka violasaun
sira-ne’ebé ema komete hasoru feto sira, atu halo tahan ba nafatin rezisténsia
ideolójika ida ba iha vizaun kona-ba feto sira-nia direitus umanus no atu impede
prosesu unifikada ida hosi komunidade internasionál.
Tanba nia istória barak liu, sistema internasionál ba direitus durante ne’e tau-matan ba
feto sira nu’udar kategoria “espesiál” ida, ne’ebé dala ruma identifika área sira ihane’ebé feto sira-nia interese sira partikularmente hetan afeta maibé la integra feto sira
ba iha armonizasaun ba atividade no preokupasaun sira direitus umanus nian.
Situasaun ne’e diferente uitoan ba feto-oan sira, iha-ne’ebé kategoria husi “labarik
sira-nia direitus” ho relativu sai nakloke liu atu rekoñese feto-oan sira-nia nesesidade
no vulnerabilidade oioin. Maski nune’e, iha sistema direitus umanus ne’ebé luan liu,
durante ne’e iha marjinalizasaun ida ba feto-oan sira-nia direitus no mós feto (adulta)
sira-nian.
1.3. Progresu no realizasaun sira iha feto sira-nia direitus umanus
Durante Dékada Nasoins Unidas nian ba Feto sira (tinan 1976–1985), feto sira hosi parte
hotu-hotu iha mundu ne’e halibur forsa/esforsu hodi hadi’a-hasa’e feto sira-nia estadu legál.
Konferénsia mundiál lubuk ida hetan hala’o ona iha-ne’ebé dezenvolve tiha estratéjia sira atu
hadi’a-hasa’e feto no feto-oan sira-nia situasaun. Até iha períodu ne’e-nia rohan no durante
tinan-1990-1999 nia laran, feto sira hahú uza ona enkuadramentu direitus umanus nu’udar
Promove no Proteje Feto no Feto-oan sira-nia Direitus Umanus: Manuál ba Instituisaun Nasionál sira Direitus Umanus nian
17